U jutarnjem programu TV Tanjug ministar Dragan Glamočić govorio je o izmjenama Uredbe o raspodjeli poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu, poručivši da je cilj »isplatiti novac onda kada je najpotrebniji« – prije ključnih radova, a ne nakon što su troškovi već napravljeni. U središtu nove politike, kako je istaknuo, nalazi se predvidljivost, jasni rokovi i raspored isplata kako bi se proizvodnja mogla planirati bez »čekanja u magli«.
Kako je naglasio, poljoprivredna proizvodnja funkcionira po rokovima koji se ne mogu pomicati. Svako odgađanje, bez obzira dolazi li iz administracije ili iz tržišnih okolnosti, na kraju se pretvara u manji prinos, veći trošak ili slabiju zaradu. Upravo zato novi model raspodjele poticaja, prema njegovim riječima, prvi put jasno definira vremenski okvir u kojem se isplate i javni pozivi trebaju realizirati. Ideja je jednostavna, proizvođač mora unaprijed znati kada može računati na potporu kako bi mogao planirati sjetvu, tov, ulaganje u mehanizaciju ili podizanje nasada bez stalne neizvjesnosti. 
»Najveći dio sredstava usmjerili smo u izravna plaćanja, prvenstveno stočarima, proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima, ali i onima koji ulažu u mehanizaciju, opremu, organsku proizvodnju i sadnju. Poljoprivrednici moraju točno znati kada novac dolazi, jer samo tako mogu racionalno planirati«, naglasio je ministar.

Krediti kao oslonac

Kreditna potpora zamišljena je kao dodatni oslonac u najosjetljivijim mjesecima godine, kada se ulazi u ulaganja i kada su troškovi najveći. Najavljeno je da će krediti biti dostupni s kamatnom stopom od jedan posto, dok bi za nabavu mineralnih gnojiva kamata bila nula posto, kako bi proizvođači mogli na vrijeme osigurati repromaterijal i ući u sezonu bez odgađanja. Drugi dio poticaja planiran je uoči jesenske sjetve, čime se, kako je rečeno, »izbjegava situacija da se sav novac ispuca u jednom trenutku, a da kasnije nedostaje sredstava za nastavak proizvodnog ciklusa«, prenosi Tanjug. Posebno mjesto u najavljenim mjerama dobiva stočarstvo, koje ministar opisuje kao najosjetljiviji dio agrara u ovom trenutku, posebno svinjogojstvo i mljekarstvo. Kao razlog navodi poremećaje na globalnom i europskom tržištu koji se, zbog povezanosti tržišta, prelijevaju i na Srbiju. Pritom ističe da se, unatoč pritiscima, vide određeni pozitivni pomaci. Povećan je broj rasplodnih krmača u sustavu kontrolirane proizvodnje, ukupni fond svinja veći je za oko deset posto, a uvoz prasadi značajno je smanjen u odnosu na ranije godine. Takvi pokazatelji, smatra Glamočić, upućuju na to da se domaća proizvodnja postupno oporavlja i da Srbija ima dovoljno svinja za vlastite potrebe svježeg mesa.
U mljekarstvu je slika složenija, proizvodnja je, prema riječima ministra, povećana, ali je istodobno došlo do pada potrošnje. To stvara viškove i dodatni pritisak na otkupne cijene, što proizvođače stavlja u nezavidan položaj. Država, ističe, već izdvaja značajna sredstva za ovaj sektor kroz premiju po litri mlijeka, podršku za kvalitetna rasplodna grla i dodatne mjere za unaprjeđenje proizvodnje, ali naglašava i da Srbija kao malo tržište ne može biti izolirano od onoga što se događa u Europi. Zbog toga ministar šalje poruku da stabilnost ne može nositi samo jedan dio lanca, nego da dio tereta trebaju podnijeti i prerađivači i trgovina, kako bi se očuvala domaća proizvodnja i spriječila daljnja erozija sektora.
»Moramo biti realni: Srbija je malo tržište i ne možemo biti izolirani od onoga što se događa u Europi. Zato je važno da svi sudionici u lancu, od proizvođača do prerađivača i trgovine, snose dio tereta, kako bi se očuvala proizvodnja i stabilnost sektora«, rekao je Glamočić.

Potpora više za one koji ulažu

Uz sve to, najavljuje se i promjena u filozofiji agrarne politike. Prema ministru, više ne bi trebalo biti raspodjele u kojoj svi dobivaju isto bez obzira na razinu ulaganja i strukturu proizvodnje. Podrška bi se, kako je najavljeno, trebala više usmjeravati prema onima koji više ulažu, koji povezuju biljnu i stočarsku proizvodnju, te prema intenzivnim granama koje donose veću dodanu vrijednost. Cilj je podizati prihod po hektaru, čuvati radna mjesta na selu i graditi dugoročnu održivost proizvodnje – ne samo proizvoditi više, nego proizvoditi pametnije i konkurentnije.
U prvoj polovici godine naglasak je na mjerama koje su izravno povezane s proljetnim radovima i ulaskom u sezonu: premije za mlijeko, kreditna podrška, osnovni poticaji u biljnoj proizvodnji i mjere za tov. Drugi dio godine više se veže uz jesenske potrebe i investicijske odluke – dodatne rate i pozive, mjere za višegodišnje nasade, organsku proizvodnju, osiguranje, nabavu rasplodnih grla te ulaganja u opremanje i modernizaciju proizvodnje. Posebno su zanimljive i mjere usmjerene prema sektorima koji traže veća ulaganja, poput investicija u mehanizaciju i opremu te ulaganja u sektoru vina i jakih alkoholnih pića, čime se signalizira namjera da se, uz osnovnu proizvodnju, jača i prerada i konkurentnost.
Objavljivanje kalendara i najavljeni model isplata predstavljaju pokušaj da se agrarna politika iz »ad hoc« režima prebaci u sustav koji se može planirati. U praksi, to bi trebalo značiti manje improvizacije i više sigurnosti – i za one koji siju i žanju, i za one koji ulažu u staje, tov ili podizanje novih nasada. Hoće li novi okvir u potpunosti ispuniti očekivanja proizvođača pokazat će već prvi mjeseci 2026. godine kada će se vidjeti hoće li se najavljeni rokovi uistinu poštovati. No sama činjenica da se rokovi i dinamika potpora prvi put jasno stavljaju na kalendar, u agraru se već čita kao korak prema stabilnijoj i transparentnijoj politici. 
»Želimo potaknuti proizvodnju koja donosi veći prihod po hektaru, čuva radna mjesta na selu i omogućuje dugoročnu održivost. Cilj nije samo proizvoditi više, već proizvoditi pametnije i konkurentnije«, zaključio je ministar u intervjuu za TV Tanjug.
Ivan Ušumović