U organizaciji Hrvatske čitaonice Fischer, u crkvi Presvetog Trojstva u Surčinu 4. siječnja održan je susret betlemaša. Ovo je peti susret betlemaša u organizaciji surčinske udruge koji se održava u okviru manifestacije Božić u Surčinu. Sudionici ovogodišnjeg susreta su, osim betlemaša iz Surčina, bili gosti iz Novog Slankamena i Novih Banovaca, mjesta u Srijemu gdje se ovaj običaj također prakticira. Tijekom susreta, domaćini i gosti prisutnima su predstavili običaj betlemaša.
Inače, običaj je uvršten u Katalog nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji koji je nastao kao plod višegodišnjeg istraživanja koje je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata provodio s Filozofskim fakutetom u Zagrebu, Odsjekom za kulturu, antropologiju i etnologiju, drugim institucijama i pojedincima.
Nematerijalno naslijeđe
Betlemaši izvode igrokaz o susretu triju kraljeva Gašpara, Melhiora (Melkior) i Baltazara s Irodom (Herod) kojega ispituju o novorođenom Mesiji, navještajući rođenje Isusa Krista. Peti susret betlemaša u Surčinu svečano je otvorio surčinski župnik fra Péter Dezső. Predsjednica udruge Fischer Katica Naglić pozdravila je prisutne i sve one koji su doprinijeli podizanju običaja betlemaša na veću razinu kao i donatore. Kako je istaknula, to je običaj koji podiže svijest ovdašnjih Hrvata o njihovom vjerskom i nacionalnom identitetu. Također, upoznala je prisutne s prijavom betlemaša na listu nematerijalne kulturne baštine Srbije kao nematerijalne baštine ovdašnjih Hrvata.
»Dokumentacija je predana Centru za nematerijalno kulturno naslijeđe u Etnografskom muzeju u Beogradu. Prema uputstvima, naknadno je dopunjena. Ona sadrži suglasnost aktivnih betlemaša, nositelja ovog običaja, suglasnost domaćina, fotografije i video materijal iz crkvi i kuća. Tijekom priprema dokumenata došla sam do saznanja da betlemaši aktivno žive u Novom Slankamenu, Novim Banovcima, Golubincima i Surčinu. Prema informacijama koje smo dobili, materijal je veoma bogat i ilustrativan i sada čekamo odgovor«, kazala je Naglić i dodala: »Kroz ovaj susret imali smo želju okupiti betlemaše koji su to nekada bili, dati im mogućnost da se druže i čuti je li se nešto promijenilo u prakticiranju običaja. Susrete smo ubrzo proširili s gostima iz Srijema gdje se taj običaj također prakticira. Drago mi je što je taj običaj danas u katalogu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Susrete smo željeli podići na višu razinu i da osim kvantiteta podignemo i kvalitetu susreta. Nama kao udruzi taj običaj puno znači i to je jedan od naših velikih projekata«.
Župnik u Novim Banovcima vlč. Dušan Milekić istaknuo je važnost očuvanja ovog običaja:
»Ovaj običaj je predivna radosna vijest utemeljena na kršćanskom evanđelju, kršćanskoj poruci u središtu rođenja našeg Gospodina. Običaj ima svoju dušu, srce i vjeru. Nadam se da betlemaši osjećaju kada to čine i da u dubini srca prepoznaju svoju čast i vrijednost biti tu. Dolazak betlemaša u crkvu ima svoju posebnost. Nadam se da će se taj običaj nastaviti i u budućnosti«.
Dojmovi betlemaša
»Važno nam je da čuvamo našu tradiciju i kulturu«, kaže betlemaš iz Novog Slankamena Darko Peka i dodaje: »Ovo je vrijedan hvale susret gdje možemo prikazati sličnosti i razlike ovog običaja. Običaj ima jedan cilj, a to je nagovještaj rođenja Isusa Krista. Što se tiče ovog običaja u našem mjestu, tekst koji mi govorimo nije se mijenjao posljednjih 70 godina i ljudi s velikim oduševljenjem dočekuju betlemaše. Oni obiteljima donose mir i ljubav i prvi su čestitari Božića«.
Andrija Gašparović iz Novih Banovaca betlemaš je trideset godina:
»Betlemaši u mojoj obitelji bili su moj djed, otac i stric. Još kao dijete radovao sam se Božiću i dolasku betlemaša i jedva sam čekao da porastem da im se priključim. Običaj se tijekom godina nije promijenio, samo što je danas manji broj kuća gdje idemo. Nekada ih je bilo 120, a danas 60 kuća. Želja nam je da se taj običaj održi«.
Betlemaš iz Surčina Željko Majačić potječe iz obitelji gdje su svi bili betlemaši, a tu tradiciju nastavio je i njegov sin.
»Ovaj običaj nam je jako važan zbog tradicije i okupljanja zajednice u većem broju. Želja nam je da ga održimo dokle god nas ima. Betlemaši se i danas prakticiraju u Surčinu i uvijek je išlo više grupa. Uvijek su to mladi momci između 13 i 22 godine. Trude se posjetiti sve katoličke obitelji u Surčinu. Drago nam je što je tako i da običaj nikada nije prekinut.«
Pavle Beljan mladi je betlemaš iz Surčina:
»Meni je ovaj običaj lijep i rado idem s betlemašima. Pjevamo, glumimo i na Badnji dan idemo od kuće do kuće u Surčinu i naviještamo rođenje Isusa Krista. Drago mi je zbog ovih susreta prvenstveno zbog druženja i što se ovaj običaj ne prekida i nastavlja što je duže moguće«.
U povodu ovogodišnjeg susreta, članovi surčinske udruge izradili su drveni model betlemaša, izrađen po uzoru na betlemaše iz Surčina. Također, u crkvi je izložena lista s imenima 112 poznatih surčinskih betlemaša koja se svake godine dopunjuje. Osim njih, posebno mjesto zauzimaju i domaćini, svi oni koji ih s radošću dočekuju u svojim domovima.
S. D.
