Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković pripremila je koncem godine i svoga dugog mandata Zbornik odabranih mišljenja, preporuka, inicijativa, upozorenja i drugih akata zbog diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti i etničkog porijekla za razdoblje 2015. –2025. uz potporu Misije OESS-a u Srbiji. U Zborniku su predstavljena odabrana mišljenja, preporuke, inicijative, upozorenja i drugi akti donijeti u postupcima za zaštitu od diskriminacije po pritužbama, kao i povodom drugih obraćanja građana, udruga, organizacija civilnog društva i drugih ovlaštenih osoba.

Najviše pritužbi za diskriminaciju Roma

U ovom razdoblju, kao i tijekom cjelokupnog rada institucije, diskriminacija na osnovu nacionalne pripadnosti ili etničkog porijekla u prvih je pet osnova zbog kojeg su se građani, pojedinci i organizacije obraćali povjerenici, navodi se u Uvodu.
Analizom ovih obraćanja zaključili su da je najveći broj pritužbi (a u nekim godinama i do dvije trećine) po ovom osnovu diskriminacije podnijet od pripadnika romske nacionalne manjine, i to u postupcima pred tijelima javne vlasti, u području rada i zapošljavanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja, javnog informiranja i medija, dok su pripadnici drugih nacionalnih manjina pritužbe podnosili u manjem broju. Na određene probleme ukazivala su nacionalna vijeća nacionalnih manjina, kao i udruge i organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Odabrani primjeri predstavljaju i uvid u rad institucije korištenjem različitih mehanizama i ovlaštenja u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije.
»Praksa Povjerenika pokazala je veoma visok stupanj postupanja po preporukama (80%)«, navela je Janković. 
U Zborniku se uz pravni okvir, kao poseban prilog, nalaze i preporuke Visokog komesara za nacionalne manjine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koje su upućivane državama sudionicama u cilju ostvarivanja prava nacionalnih manjina i njihove efektivne zaštite. Zbornik na 156 stranica prikazuje ukratko Normativni okvir ostvarivanja i zaštite ravnopravnosti pripadnika nacionalnih manjina, a nakon toga iznijeti su sažeci Mišljenja i preporuka u postupku po pritužbama zbog diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti ili etničkog porijekla. Među njima su i mišljenja koja se odnose na diskriminaciju prema pripadnicima hrvatske nacionalne manjine.

Diskriminacija zbog jezika

U Zborniku se, među ostalima, navodi mišljenje po pritužbi protiv Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja zbog nepriznavanja hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika u tri udžbenika. Mišljenje je donijeto u postupku povodom pritužbe Nacionalnog vijeća bošnjačke nacionalne manjine protiv Ministarstva. U pritužbi je navedeno da se u tri udžbenika za srpski jezik za osmi razred osnovne škole nalazi tekst u kojem je navedeno da srpski jezik spada u južnoslavensku grupu jezika s napomenom da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik (srpski) nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski, čime se negira postojanje manjinskog jezika. 
U izjašnjenju Ministarstva navedeno je da su Ministarstvo i Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja u svemu postupili prema zakonima, pravilnicima i standardima ali i prema mišljenju i dodatnom znanstvenom obrazloženju Odbora za standardizaciju srpskog jezika. Međutim, Ministarstvo nije uzelo u obzir da je Zakonom o ratifikaciji Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima povelja postala sastavni dio pravnog poretka Srbije i da Ministarstvo mora postupati i u skladu s ovim zakonom. Povjerenica je dala mišljenje da je Ministarstvo povrijedilo odredbe članka 6. i 24. Zakona o zabrani diskriminacije te je uputila preporuku Ministarstvu da poduzme mjere u cilju izmjene sadržaja da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik (srpski) nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski u udžbenicima Jezičko blago, Dar reči i Srpski jezik i jezička kultura. Po ovoj preporuci je postupljeno. 
Nadalje se u Zborniku navodi Mišljenje po pritužbi zbog postupanja poreznog službenika prema pripadniku hrvatske nacionalne manjine. Mišljenje je donijeto u postupku povodom pritužbe koju je A. A. iz S. podnio protiv B. B., u kojoj je navedeno da je B. B. podnositelju pritužbe izdalo Uvjerenje u kome mu je ime i prezime ispisano ćirilicom, čime mu je osporeno pravo na uporabu osobnog imena i prezimena. U izjašnjenju načelnice B. B., između ostalog, navedeno je da porezni službenik nije imao namjeru osporiti bilo kakvo pravo osobi koja je zahtijevala izdavanje uvjerenja kao i da su svi podaci dostupni poreznom službeniku bili na ćiriličnom pismu, zbog čega je i uvjerenje izdano na tom pismu, kao i da podnositelj pritužbe nije podnio pisani zahtjev da mu se na uvjerenju ime i prezime ispiše latinicom, već je to usmeno zatražio, ne pojašnjavajući da je pripadnik nacionalne manjine. 
Povjerenica smatra da podnositelj pritužbe nije onemogućen da se koristi jezikom i pismom nacionalne manjine jer se nije izjasnio o nacionalnoj pripadnosti, te je zaključila da odredbe Zakona o zabrani diskriminacije nisu povrijeđene. Međutim, povjerenica je uputila preporuku mjera B. B. da poduzme potrebne mjere i izradi obrazac zahtjeva koji će biti dostupan na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a koji su prema Statutu grada S. u službenoj uporabi. Po ovoj preporuci je postupljeno.

Pritužba zbog diskriminatornih priopćenja i poruka

Naveden je i slučaj u području javne sfere/opće javnosti u postupku povodom pritužbe S. K. iz N. S. protiv N. A. iz N. S. zbog predstavke koju je u ime E. P. N. S. podnio Uniji poslodavaca Srbije 2014. godine. U pritužbi je navedeno da je N. A., priopćenjem i dopisom E. P. N. S., diskriminirao S. K. na osnovu pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini. Među ostalim, navedeno je da »Hrvatsko nacionalno vijeće sigurno nije osnovano radi širenja hrvatske kulture i da bi Unija poslodavaca Srbije trebala očistiti svoje redove«, dok je u priopćenju za javnost poručio izvjesnom hrvatskom privredniku »da može obavijestiti ‘lijepu njegovu’ da ga više nitko ne reketira zato što je vijećnik Hrvatske za Vojvodinu«. 
Povjerenik je dao mišljenje da je N. A. ovim priopćenjem i predstavkom u kojima su izraženi stavovi koji su uznemiravajući i ponižavajući povrijedio dostojanstvo S. K., kao i drugih pripadnika hrvatske nacionalne manjine, čime je prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije. Zbog toga je N. A. preporučeno da uputi pismo isprike S. K., da pozove na sastanak predstavnike HNV-a, kako bi se neposredno informirao o radu i nadležnostima vijeća, kao i da ubuduće ne daje ovakva priopćenja i izjave. Po ovoj Preporuci nije postupljeno.
Naveden je i slučaj zbog diskriminatornog postupanja protiv upravnika zgrade na osnovu pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini. Podnositelj pritužbe A. A., koji je upravnik zgrade u kojoj živi u Beogradu, naveo je da jedan stanar zgrade B. B. javno izražava nezadovoljstvo i netrpeljivost prema njemu, koja je zasnovana na nacionalnoj pripadnosti, i to na način da na oglasnoj ploči ostavlja uvredljive natpise i poruke koje mu osobno upućuje (npr. »šta si ti: Katolik ili pravoslavac, osim što si prevarant«) zatim da ga je pri susretu pljuvao i nazivao ga »ustašom« i tome slično. 
Nakon provedenog postupka i izvedenih dokaza utvrđeno je da postupci B. B. predstavljaju uznemiravanje i ponižavajuće postupanje koji imaju za cilj povredu dostojanstva A. A., zbog njegove nacionalne pripadnosti i stvaranje straha, neprijateljskog i uvredljivog okruženja, kao i da predstavlja i govor kojim se potiče diskriminacija i mržnja. B. B. je preporučeno da uputi pisanu ispriku A. A. kao i da ubuduće vodi računa da se pridržava propisa o zabrani diskriminacije. Po Preporuci nije postupljeno. (Osoba protiv koje je podnijeta pritužba je u roku za postupanje po pritužbi preminula). 

Diskriminacija u javnom prostoru

U Zborniku se navodi i preporuka internetskim portalima da poduzmu sve potrebne mjere u cilju sprječavanja objavljivanja sadržaja i komentara koji mogu poticati mržnju ili nasilje protiv osobe ili grupe osoba zbog njihovog osobnog svojstva ili izazivaju strah ili neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje. Zatim se navodi Upozorenje povodom antisemitskih i nacionalističkih grafita u Novom Sadu (veljača 2020.), kao i razbijanje prozora i iscrtavanja grafita na fasadi zgrade Hrvatskog doma u Novom Slankamenu. Povjerenica Janković navela je kako očekuje od nadležnih, prije svega na lokalnom nivou, da uklone grafite i pomognu u sanaciji štete, kao i da počinitelji budu brzo privedeni pravdi.
Također je navedeno i upozorenje povodom govora mržnje na proslavi rođenja djeteta u Priboju (siječanj 2022.), u kojem je povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković najoštrije osudila ponašanje pripadnika policije koji je rođenje djeteta proslavljao s kolegama uz pjesme u kojima se veličaju zločini i tragedije u Vukovaru i Srebrenici.
J. D.