Jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji – Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća – obilježen je utorak, 15. prosinca, svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Naime, prije 23 godine, 15. prosinca 2002. u Subotici je održana elektorska skupština na kojoj su izabrani članovi I. saziva HNV-a, tijela osnovanog radi ostvarivanja prava hrvatske manjine u područjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezike i pisma.

Pomoć za najpotrebitije

Sumirajući godinu za nama, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić ocijenila je da možemo biti izuzetno ponosni zbog kapitalnih projekata, kao što su izgradnja sedam »matica«, završetak izgradnje vrtića, otvaranje programa za poljoprivrednike, snaženje novih kadrova, stipendije. Najavila je i novu potporu iz Hrvatske – socijalni program za najpotrebitije.
»Ono što je jako važno za rast naše zajednice jeste da otvaramo nova područja gdje je naša zajednica u potrebi, da mislimo na svakog njenog pripadnika. U našoj zajednici imamo puno poljoprivrednika i zato je važno što će već idućeg tjedna biti raspisan natječaj za poljoprivredu. No, nažalost, kao i u svakoj zajednici, ima jako puno onih koji su u potrebi, koji su na rubu egzistencije, i zaista je jako važno da mi kao krovna institucija mislimo na svakog pripadnika naše zajednice i da ne budu zaboravljeni«, navela je Vojnić.
Što se političko-društvene situacije tiče, rekla je kako odnosi između Hrvatske i Srbije trenutno nisu na zavidnoj razini i zato su ovakvi susreti prijeko potrebni. U tom kontekstu, istaknula je i važnost prisustva predstavnika Hrvatske i Srbije na proslavi dana zajednice. 
»Samo razgovorom možemo otvoriti sva pitanja. Da sjednemo za isti stol, da razgovaramo, jer zidovima ništa nećemo postići. Ne tražimo puno, nego da budemo sugovornici za stolom i samo ono što je propisano zakonom da bude za nas i realizirano«, istaknula je Vojnić.

Potpora manjinskim zajednicama

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Berisha ocijenio je kako je HNV za 23 godine postojanja učinio mnogo na ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u Srbiji. 
»Za 23 godine postojanja, a put je bio trnovit, HNV je učinio mnogo toga da bi se došlo do nivoa gdje se nalazi danas, s mnogo uspjeha, rada i učinjenog. Ostalo je još malo to da dotjeramo. Gospođa Vojnić i njen tim dali su izuzetan doprinos izradi Akcijskog plana za nacionalne manjine koje naše Ministarstvo završava do pred kraj godine, gdje ćemo podići manjinska prava na viši nivo, od financiranja do konzumiranja prava koja im pripadaju«, kazao je ministar Berisha.
Govoreći o srpsko-hrvatskim odnosima, ocijenio ih je kao turbulentne te dodao kako Jasna Vojnić kao zastupnica u Hrvatskom saboru i kao predsjednica HNV-a doprinosi tome da »mi u budućnosti imamo potpuno drugačiji odnos između dviju država«. 
Najavio je i rješavanje problema oko početka rada vrtića u Tavankutu te pozvao pripadnike hrvatske manjine da se, u susret izborima za nacionalno-manjinska vijeća, upišu u poseban birački popis.

Za bolje međudržavne odnose

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske Marin Piletić podsjetio je kako Vlada Hrvatske kroz različite programe pomaže Hrvatima u Srbiji »da se profiliraju, budu vidljivi i postojani i politički i kulturno na prostorima gdje žive stoljećima«. Jednak politički okvir, kako je dodao, Vlada Hrvatske ima i za nacionalne manjine u Hrvatskoj, posebice srpsku. Kada je riječ o potpori Hrvatima u Srbiji, za iduću godinu najavio je novi program koji će se ticati bolje socijalne uključenosti ranjive skupine starijih osoba. U kontekstu ove teme, ministar Piletić ukazao je i na pojekt »Zaželi« preko kojeg je u Hrvatskoj zaposleno 9.000 dugotrajno nezapošljivih osoba za potrebe pružanja pomoći u kući za više od 60.000 starijih i nemoćnih osoba.
»Europa, Hrvatska i Srbija kontinuirano stare, jer se povećava udio starih osoba u ukupnoj strukturi stanovništva. Tema dugotrajne skrbi je nešto što je važno i za Srbiju, te ta iskustva ovim programom želimo sada prenijeti i hrvatskoj zajednici u Srbiji, vjerujući da će ona taj model predložiti cijeloj zajednici ovdje u Srbiji«, kazao je Piletić.
Govoreći o međudržavnim odnosima, naveo je kako bez potpore vlasti u Srbiji proces unaprjeđenja položaja hrvatske manjine može biti otežan:
»Zbog toga smo došli ovdje razgovarati, vidjeti koji će nam biti daljnji koraci. Mi smo susjedi, jedni na druge naslonjeni stoljećima. Kao što je i ministar Berisha rekao, u svim odnosima postoje usponi i padovi, cilj nam je da ti odnosi u budućnosti budu puno bolji nego što su danas«.

Godišnje nagrade HNV-a

Na Dan izbora prvog saziva HNV-a tradicionalno se dodjeljuju godišnje nagrade Vijeća. Priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici dobila je Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta. Galerija je nagrađena za očuvanje jedinstvene baštine – stvaralaštva u tehnici slame. Kako je istaknuto, nastanak prve slike od slame Ane Milodanović 1962. godine i pokretanje Kolonije naive u tehnici slame 1986. značili su početak organiziranog likovnog djelovanja koje je stvorilo vrijednu zbirku slika i predmeta od slame. 
»Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame osnovana 2011. godine, nastala iz potrebe da se sustavno organizira, zaštiti i prezentira bogati fundus slamarske umjetnosti koji se oblikovao u Tavankutu tijekom više od pola stoljeća. Zahvaljujući stručnosti, predanosti i viziji profesorice Ljubice Vuković Dulić, Galerija i slamarke postali su najprepoznatljiviji dio kulturne baštine bunjevačkih Hrvata, a Tavankut nezaobilazno mjesto naših posjetitelja«, navedeno je u obrazloženju.
Priznanje Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi pripalo je pjesniku Josipu Dumendžiću Meštru iz Bođana. Kako je navedeno u obrazloženju, Dumendžić piše poeziju već šest desetljeća bilježeći »radosti i tuge, ljepotu i težinu života, ritam rodnoga kraja i toplinu govora koji nestaje«. »Njegove zbirke – Šokačke radosti i tuge, Čudan ovaj bili svit, Svitanje ri(je)či, Vrckave čigre, Moja baština – nisu samo knjige. To su spomenici jednoj kulturi«, dodaje se. Također, njegove pjesme pronašle su put do više od šezdeset časopisa, antologija i zbornika u Srbiji i Hrvatskoj.
Priznanje Pajo Kujundžić za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku pripalo je ove godine Juri Miškoviću iz Hrvatske. Kao dugogodišnji ravnatelj OŠ Stjepan Radić u Božjakovini, Mišković je ovdašnje Hrvate »predstavljao pred školama i institucijama u Hrvatskoj, otvarao nam vrata Ministarstva, poticao suradnje, edukacije i povezivanja s Hrvatima diljem svijeta«.
»Zajedničke suradnje donijele su mnoge projekte koji su obilježili naš razvoj. Upravo zahvaljujući njegovoj inicijativi, vrijednom donacijom, škole u Vojvodini dobile su udžbenike, lektirna izdanja i brojna didaktička sredstva koja su bila prijeko potrebna. Možda je najljepši dio naše suradnje njegova spremnost ugostiti svakoga iz naše zajednice«, navedeno je u obrazloženju.
U pratećem glazbenom programu nastupili su tamburaši HKPD-a Tomislav iz Golubinaca i vokalna solistica Nikolina Gašparović, dječji zbor Raspjevane zvjezdice i tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice. 
D. B. P. i I. P. S.