Sumirajući godinu na izmaku na završnoj godišnjoj konferenciji za medije u Subotici, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić ocijenila je da je 2025. za hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji bila zahtjevna, ali radna godina, u kojoj su ostvareni vidljivi rezultati, uz istodobno otvaranje pitanja koja još uvijek čekaju rješenja.
Govoreći o učinjenom, Vojnić je naglasila da je hrvatska zajednica tijekom godine realizirala niz konkretnih projekata u području obrazovanja, kulture i infrastrukture.
»Kraj godine uvijek je trenutak istine. Trenutak kada ne brojimo samo dane, nego rezultate, propuste i odgovornost. Za hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji, 2025. godina bila je godina u kojoj smo istovremeno i gradili i upozoravali«, rekla je Vojnić.
Prema njezinim riječima, tijekom godine završena su tri nova vrtića, kupljena je kuća u Šidu, započeti su radovi na suvenirnici, pokrenut je program poljoprivrede, a izrađena je i analiza za Akcijski plan za manjine u okviru poglavlja 23. Također je naglasila da je odobreno više od 200 projekata za udruge i župe te da su ostvareni pomaci u području obrazovanja i stipendiranja.
»I zato danas, ovdje, možemo reći jasno: nismo stajali. Gradili smo i stvarali konkretno i vidljivo. To nisu simbolične geste. To su rezultati«, poručila je.
Vojnić je istaknula i povećanje broja djece u vrtićima i školama, osiguranje prijevoza na četiri linije za 62 učenika, provedbu 16 izvannastavnih aktivnosti s oko 1.200 sudionika te dodjelu 149 stipendija, kao i uvođenje nastave hrvatskog jezika u Beogradu.
Istodobno je upozorila da, unatoč postignućima, brojni problemi i dalje opterećuju položaj hrvatske zajednice u Srbiji.
»Ali istina ove godine, kao i uvijek, ima i drugu stranu. Paralelno s tim uspjesima, mnoga ključna pitanja ostala su neriješena – od odnosa s institucijama i predstavnicima vlasti Republike Srbije, preko kadrovskih kapaciteta, do pitanja ravnopravnosti Hrvata u Srbiji«, kazala je.
Kao primjer neriješenih problema navela je slučaj vrtića u Tavankutu, dodajući da ipak postoje određeni pomaci nakon nedavnog susreta s ministrom u Vladi Republike Srbije.
»Slučaj vrtića u Tavankutu to najbolje pokazuje, ali prije dva dana susreli smo se s ministrom Vlade Republike Srbije i postoje naznake i dobra volja da se to pitanje ipak riješi«, rekla je Vojnić.
Na kraju je uputila zahvalu institucijama i partnerima iz Hrvatske i Srbije, kao i pripadnicima hrvatske zajednice.
»Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, županijama, gradovima i općinama Republike Hrvatske, našim partnerima u Srbiji, europskim institucijama, udrugama, Crkvi, djelatnicima naših institucija i – prije svega – ljudima ove zajednice. Onima koji su ostali. Onima koji grade. Onima koji ne odustaju«, naglasila je.
Zaključno je istaknula da je godina iza njih bila zahtjevna, ali jasna u pogledu smjera daljnjeg djelovanja.
»Godina 2025. nije bila laka. Bila je radna. I bila je jasna. U narednoj godini nastavljamo istim tempom, očekuju nas izbori i vjerujemo da ćemo dobiti priliku sve ovo i nastaviti«, poručila je predsjednica HNV-a.
Na pitanje novinara kako komentira kritike da njeni istupi u Saboru štete hrvatskoj zajednici, Vojnić je odgovorila da pretpostavlja od koga dolaze kritike i misli da one govore o samom izvoru: »Vi ako ste pratili rad dotičnog gospodina, jednako tako se zalagao za naša prava i imao jednako jasna stajališta po pitanju zahtjeva naše zajednice dok se nije dogodilo što se dogodilo i on prešao na drugu stranu. Ono što smatram i što kao i psiholog tvrdim – beba koja ne plače, neće dobiti jesti. Svjesna sam da nekada u nastupima možda crvene crte budu jače, ali mi moramo jasno artikulirati naše stavove. Ministar Piletić sada kad je bio on je isto kazao: ‘Jasna, hvala ti što sada prvi puta čujemo što su problemi Hrvata u Srbiji jer ih do sada nismo vidjeli i nismo ih registrirali.’ Uvijek morate, do granice, jasno reći. S tim, što moram podcrtati jednu stvar – moji istupi su jednaki i u Srbiji i u Hrvatskoj i nikada neću kritizirati Srbiju generalno, kritizirat ću konkretne procedure, konkretne postupke i nikada neću reći da svi tako rade. Ako je problem vrtića u Tavankutu, to se treba riješiti, ako je problem govora mržnje, zna se od koga on dolazi i gdje treba prestati. Mi nećemo moći ostvariti naša prava ako se ne nametnemo kao relevantni sugovornici, u ovom trenutntku to itekako jesmo. Podrška ministra za ljudska i manjinska prava na Danu zajednice dovoljno dobro govori. I nećemo stati ići ovim smjerom do god se ne dogode susreti dvije države. Ako pratite moje istupe u Saboru, možete vidjeti da jednako tako pitam ministre u Hrvatskoj kada će doći do susreta s predstavnicima vlasti Republike Srbije. To što mi zastupamo naša prava ne znači da mi želimo nekom manje ili lošije, nikoga ne ugrožavamo. Želimo dobiti sve što nam pripada po zakonu.« 
M. V. R.