U Zagrebu je 5. prosinca održan jubilarni 30. Forum hrvatske nacionalne manjine u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, tradicionalno okupljajući predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 europskih država, stručnjake, znanstvenike i predstavnike hrvatskih državnih institucija. Ovogodišnji Forum, posvećen temi »Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu«, pokazao je kako se identitet, jezik i kulturna baština hrvatskih manjina održavaju i razvijaju u doba sve snažnije digitalizacije, priopćila je HMI.
Sudionicima se u uvodu obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas, osvrnuvši se na promjene u kulturi čitanja i važnost prilagodbe knjižnica digitalnoj generaciji. Naglašeno je da se pred hrvatskim manjinskim zajednicama otvara prostor za daljnji razvoj suvremenih knjižničnih modela koji objedinjuju tradicionalne zbirke i digitalne resurse.
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman kazao je kako digitalne platforme nadopunjuju tradicionalne oblike prijenosa jezika i kulture te omogućuju veću dostupnost sadržaja hrvatskim zajednicama u raznim državama.
Izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa Vedran Iskra naglasio je važnost Foruma kao dugogodišnje platforme suradnje i razmjene iskustava između manjinskih zajednica i institucija.
Jezik kao identitetski temelj
Uvodna izlaganja usmjerila su pozornost na jezik kao temeljnu nit cijelog skupa. Dr. sc. Domagoj Vidović iz Instituta za hrvatski jezik podsjetio je na to da se hrvatska povijest mogla sažeti u krilaticu »jedinstvo u različitosti«, a upravo je jezik taj koji je ujedinjavao Hrvate i u vremenima kada nije bilo vlastite države. On danas živi u različitim varijantama: u gradišćansko-hrvatskome književnom jeziku, u moliškim govorima koji doživljavaju pjesničku renesansu, u hrvatskim zajednicama u Crnoj Gori i Srbiji koje se suočavaju i s asimilacijom i s negiranjem jezika. Dr. sc. Silvestar Balić iz Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj analizirao je kontinuitet hrvatske tiskane riječi u Mađarskoj, podsjećajući da su na tom prostoru, koji se danas često ne doživljava kao dio hrvatskoga kulturnog prostora, nastajala ključna djela hrvatske kulture.
Baština i nove tehnologije
Prvi panel stručnog programa bio je posvećen ulozi knjižnica hrvatskih manjinskih zajednica, koje su tijekom povijesti bile temeljni čuvari jezika, knjige i kulturnog pamćenja, a danas se transformiraju u hibridna mjesta znanja – fizička i digitalna.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako predstavio je projekt Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica, koja kombinira klasične zbirke s digitaliziranim sadržajima i topotekom Baština Hrvata u Srbiji. Ana Vuksanović iz Crne Gore skrenula je pažnju na to da knjižnice manjina danas nose dvostruku odgovornost: čuvanje baštine i aktivno djelovanje protiv asimilacije, posebno u digitalnom okruženju koje mijenja načine pristupa znanju.
Iz Slovačke je Jive Maász predstavio svoju jedinstvenu zbirku starih hrvatskih knjiga i molitava iz Čunova – osebujan privatni muzej koji svjedoči o razvoju gradišćansko-hrvatskoga jezika. Iz Slovenije je Koraljka Čeh predstavila model »knjižnih kutaka« u hrvatskim društvima, koji su iz spontanih inicijativa prerasli u lokalne kulturne centre.
Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izložila je kako NSK gradi i digitalno objedinjuje zbirku Croatica, naglašavajući važnost uključivanja i inozemne Croatice u nacionalni korpus.
Prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazala je knjižnice manjina kao multifunkcionalne prostore zajednice, a doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić s Odjela za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija ponudio je kroatološki model razumijevanja zavičajnosti kao dinamične identitetske kategorije. Đuro Vidmarović dao je svoj osvrt na važnost digitalizacije knjižnih djela koja podrazumijeva suradnju hrvatskih institucija u tom pothvatu, ali i istaknuo da digitalizacija ne podrazumijeva samo literaturu, već i razne dokumente koji su važni za povijest Hrvata na nekom prostoru.
U raspravi je dr. sc. Andrija Handler, ravnatelj Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, rekao kako je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću pokrenulo projekt zajedničkoga knjižničarskog sustava gradišćanskih Hrvata u sve tri države. Glavni urednik novine Hrvatska graničica Ivan Dobra govorio je o životu karaševskih Hrvata u Rumunjskoj dok se potpredsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Darko Perić osvrnuo na iznimno veliku ulogu Knjižnice Ljudevit Gaj u Donjoj Lastvi koja je smještena u tamošnjem Domu kulture.
Virtualni arhivi zajednice
Drugi dio Foruma bio je posvećen društvenim mrežama koje danas, kako je istaknuto, funkcioniraju kao nove virtualne knjižnice – mjesta u kojima se pohranjuju sjećanja, dokumentiraju aktivnosti, prenosi jezik i povezuju raspršeni članovi zajednice. Panel je otvorio pogled na digitalne platforme kao nova mjesta okupljanja, dokumentiranja i dijeljenja identiteta – osobito među mladima.
Predsjednik Panonskoga instituta u Austriji i »distributer« online pošiljki Panonskoga lista dr. sc. Robert Hajszan govorio je o razvoju pismenosti gradišćanskih Hrvata, naglašavajući ulogu suvremenih digitalnih alata u prezentiranju povijesnih tekstova i promicanju gradišćansko-hrvatskoga jezika.
Ravnateljica nakladničke kuće Croatica d.o.o. Timea Šakan Škrlin predstavila je opsežan digitalni sustav Croatice – mrežne stranice, YouTube kanala, te Facebook i Instagram platforme kojima se informira, arhivira i povezuje hrvatska zajednica u Mađarskoj.
Iz Italije je Francesca Sammartino, predsjednica Zaklade Agostina Piccoli, članica udruge KroaTarantata i urednica web radija Čujemo se, prikazala kako moliškohrvatska zajednica – nekoć komunikacijski izolirana – danas preko platformi poput Riča živa, web-radija Čujemo se i društvenih mreža uspijeva oživljavati jezik, glazbu i običaje. O izazovima i mogućnostima manjinskog novinarstva u eri društvenih mreža govorila je Tereza Grandić, glavna urednica Hrvatskih novina iz austrijskoga Gradišća. Naglasila je kako je svakodnevni rad Hrvatskih novina postao isprepleten s online objavama i digitalnim arhiviranjem te da digitalni mediji omogućuju bržu vidljivost događaja iz brojnih gradišćanskih sela i austrijskih gradova.
Kako se mala, ali vrlo aktivna hrvatska zajednica u Skoplju sve više okreće društvenim mrežama kako bi održala vidljivost, objasnio je Marko Vidaček iz Makedonsko-hrvatskog društva. Istaknuo je važnost zajedničkih online projekata s mladima te razvoj digitalnog sadržaja koji povezuje Makedonce i Hrvate.
Član Izvršnog odbora Hrvatskoga nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Denis Lipozenčić, predstavljajući presjek digitalnih inicijativa HNV-a, istaknuo je važnost kvalitetnog i profesionalnog sadržaja na društvenim mrežama. Također je istaknuo kako digitalni kanali postaju ključni alat za rad s mladima koji u Srbiji često nemaju izravnu priliku za formalno obrazovanje na hrvatskome jeziku.
Izv. prof. dr. sc. Mario Bara s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta naglasio je da društvene mreže postaju »dinamične knjižnice kolektivnog sjećanja« – prostori u kojima se identitet aktivno rekonstruira i prenosi, dok je Vjekoslav Blazsetin iz Instituta za istraživanje migracija prikazao kako Instagram profili kulturnih udruga spontano postaju vrijedna baštinska arhiva.
Ovom prigodom Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uručilo je predstavnicima hrvatskih manjina pakete knjiga koje Ministarstvo sufinancira, kao doprinos obogaćivanju knjižničnih zbirki i svakodnevnom radu na očuvanju jezika i kulture hrvatskih manjina.
Završnu riječ održala je prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta istaknuvši da knjižnice i digitalne platforme – iako različite po formi – zajedno stvaraju suvremeni identitetski mozaik hrvatskih manjina.
»Važno je poticati suradnju, umrežavanje i zajedničke projekte, kako bismo i u digitalnom dobu sačuvali dubinu kulturne baštine«, zaključila je.
Stalni dijalog s maticom
Jubilarni, 30. Forum hrvatske nacionalne manjine još jednom je potvrdio da se hrvatske manjinske zajednice, unatoč različitim izazovima – od asimilacije do demografskih promjena – nalaze u stalnom dijalogu s matičnom domovinom. Knjižnice i društvene mreže pokazale su se kao ključni mostovi koji povezuju prošlost i budućnost, tradiciju i inovaciju, lokalno i transnacionalno. Forum je otvorio nova pitanja i potaknuo perspektive koje će zasigurno oblikovati buduće projekte, istraživanja i suradnje među hrvatskim manjinama i institucijama Hrvatske.
Ovogodišnji Forum zaključen je promocijom knjige 450 ljet Hrvati i Hrvatice u Novom Selu urednika i autora Petra Tyrana.
Među ostalim, Forumu su nazočili i predstavnici veleposlanstava Austrije, Crne Gore, Češke, Kosova, Slovačke, Mađarske i Slovenije u Hrvatskoj kao i predstavnici diplomatskog zbora Hrvatske u Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji. Također, Forumu je nazočila i zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
H. R.
