Širom Vojvodine

Koliko srijemske općine koriste projekte prekogranične suradnje?

 

Velike, još neiskorištene, mogućnosti

 

 

 

Kao osnovna svrha prekogranične suradnje navodi se uspostavljanje nedostajućih veza između teritorijalnih jedinica susjednih država, koja se realizira na temelju strategije suradnje koje se formuliraju za svako prekogranično područje ponaosob. Unutar Europske unije uspostavljena su 52 prekogranična područja, a među glavnim temama suradnje se nalaze poticanje poduzetništva, unaprjeđenje zajedničkog upravljanja prirodnim resursima, zatim poticanje veza između urbanih i ruralnih područja, pristup prometnim i komunikacijskim mrežama, zajedničko korištenje infrastrukture, administracija, zapošljavanje i jednake šanse. Za zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate za članstvo u EU, formirani su posebni programi prekogranične suradnje koji su se od 2004. do 2006. godine provodili uz pomoć fonda CARDS, a u tekućem razdoblju se provode uz pomoć instrumenta za pretpristupanje – IPA. S obzirom na teme koje pokrivaju, kao i sredstva koja se mogu dobiti preko IPA projekata, ovi programi imaju velik značaj za provođenje prostornih planova. Istraživali smo koliko općine u Srijemu koriste projekte prekogranične suradnje i kolika je njihova dosadašnja korist u tome.

 

Financiranje značajnih projekata

 

Koje oblasti će biti financirane u određenom programu prekogranične suradnje određuju države koje sudjeluju u određenom programu, kroz pripremu tzv. Prekograničnog programa. Grantovi, odnosno sredstva koja se odobravaju za realiziranje prekograničnih projekata, odobravaju se po principu da se raspiše poziv za prikupljanje projekata, da ovlašteni predlagači pripremaju prijedloge projekata u odgovarajućem formatu: 

»Za sam projekt je bitno da se aktivnosti i rezultati provode s obje strane granice, da za sve važe ista pravila i da u projektu sudjeluju partnerske organizacije iz obje države. Općina koja se opredijeli za sudjelovanje u IPA projektima i pronađe odgovarajuće partnere s obje strane granice treba imati osoblje obučeno za pripremu ovakvih projekata, a potom i za njihovu implementaciju. U slučaju da nema dovoljno obučenog osoblja za ovaj odgovoran i nimalo lak posao, općine mogu angažirati eksterne suradnike, koji će projekt napisati za njih. Osim toga, obveza općina je i da osigura najčešće 15 posto sredstava na ime sufinanciranja, odnosno učešća u projektu«, navodi šefica odsjeka za lokalno-ekonomski razvoj Općine Šid Branimirka Riđošić.  

Zaposleni u Uredu za lokalni ekonomski razvoj Općine Šid su prošli neke obuke u vezi s pripremom IPA projektnih prijedloga, a tek ove godine su imali sreću da sredstva za koja su aplicirali budu i odobrena: 

»Vjerujem da smo na dobrom putu da, osim u brojnim redovnim poslovima kojima se KLER bavi, postavimo temelje stručnosti i u ovoj oblasti. Općina Šid je 2. rujna 2016. godine potpisala ugovor s Delegacijom Europske unije u Srbiji, kojim se odobravaju sredstva u iznosu od 471.955,28 eura za realizaciju projekta, odnosno Odgovor na izvanredne situacije – SADA. Ovaj projekt je odobren u okviru Programa prekogranične suradnje Srbija – Bosna i Hercegovina, a njegova osnovna svrha je obuka jedinica civilne zaštite s obje strane granice, edukacija stanovništva, razmjena iskustava i opremanje najsuvremenijom opremom.«

 

S. Darabašić