U intervjuu za Frakfurter Allgemenine Zeitung predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je kako će prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani sljedeće godine – vjerojatno koncem godine, ali možda i ranije. To znači da do izbora, ako budu na proljeće, ima još oko šest mjeseci ili pak ako će biti koncem godine još oko godinu dana. Za pretpostaviti je da se vladajuća stranka, koja će i odrediti datum izbora, koji naravno njima odgovaraju, intenzivno priprema za te izbore uz prednost da će prvi znati datum izbora. 
S druge strane, pitanje je kako se svi protivnici Srpske napredne stranke od oporbe do studentskog pokreta pripremaju za izbore. Studenti su tražili izbore, ali još uvijek nije poznato tko će biti na takozvanoj studentskoj listi, a još manje se zna za kakvu politiku će se zalagati, kakav im je program, koji su konkretni ciljevi koje žele ostvariti. 
Također je i oporba velika nepoznanica, ne zna se hoće li ići ujedinjeni ili u više kolona, a ni njihovi programi i konkretne politike nisu baš jasno definirani, osim generalne orijentacije i zahtjeva da dođe do smjene vladajućih stranaka na čelu s Aleksandrom Vučićem. Jedina stranka koja se izjasnila i poručila kako je u potpunosti spremna povući se pred studentskom listom je Demokratska stranka.

Studentska lista – »catch all« taktika

U razgovoru za Hrvatsku riječ redoviti profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu dr. sc. Dušan Spasojević kaže kako je teško pretpostaviti kako će izgledati stvari, ali da neke elemente već sada možemo znati.
»Osim liste stranaka na vlasti, bit će bar tri a možda i četiri oporbene liste i pored njih svih vjerovatno i studentska lista. Pretpostavljamo da će klasične partije imati nastupe koji će ličiti na ono što su i do sada radile, a imat ćemo i studentsku listu koja će vjerojatno pokušavati inzistirati na nekim načelnim stvarima kao što su pitanje transparentnosti i odgovornosti, oslanjajući se na ono što su radili posljednjih jedanaest mjeseci i da odatle vuku podršku. To znači da će to biti jedna dosta bezobalna i šarena sveobuhvatna kampanja koja ima svoje prednosti i mane i koja će zavisiti i od ljudi koji budu na listi i od toga kakav će odnos izgraditi prije svega prema proeuropskoj oporbi. Od svega toga će ovisiti dinamika studentske kampanje pa i, rekao bih, uspjeh u određenoj mjeri«, kaže profesor Spasojević.
Međutim, ovakva neodređenost pokreta koji je u prethodnim mjesecima dobio veliku podršku građana, koja u posljednje vrijeme pomalo i jenjava, nailazi i na kritike. Kritike kako toga što se još uvijek ne znaju imena ljudi koji će biti na listi, naziva i načina formiranja liste, pa do izostanka konkretizacije politika i programa. Prema Spasojeviću, studentski pokret nije jedini koji takvom taktikom nastoji zadobiti podršku najrazličitijih grupa i slojeva od ljevice do desnice. 
»Postoji dokument s principima koji je objavljen pred vidovdanski prosvjed gdje oni ne nude ništa što bi bilo specifično, već studentska lista nastoji obuhvatiti sve one koji ih podržavaju – od krajnje ljevice do krajnje desnice. I u tom smislu će ta lista biti neka vrsta kompromisa. Svakako mora biti tu nekih sadržinskih elemenata, ali vjerojatno će biti određenog naglaska na stvarima na kojima inzistira asocijacija Društveni front, na nekim lijevim idejama u ekonomiji, ali mimo toga ne očekujem ništa drugačije. Ali, usprkos tome, situacija u društvu kakva je sada stvara prostor da se pravi jedna takva kampanja. Na kraju krajeva takva kampanja bila je u sličnoj mjeri i kampanja ‘Srbija protiv nasilja’, koja je bila najuspješnija oporbena kampanja od dolaska naprednjaka na vlast. Ali je ona isto bila ‘catch all’, odnosno sveobuhvatna kampanja koja je varirala elemente i lijevog i desnog i vanjske politike. Na kraju krajeva, i SNS ima mnogo takvih ‘catch all’ elemenata i neće tu studentska lista toliko štrčati.«

Istraživanja javnog mnijenja – tko ima premoć?

Kako se izbori približavaju, učestala su i istraživanja javnog mnijenja s jednim od najvažnijih pitanja a to je tko može imati premoć na predstojećim izborima. Objavljeni rezultati više istraživanja javnog mnijenja ne poklapaju se, ali govore o tome kako danas postoje dva bloka, što je situacija koje nije bilo od kada su naprednjaci došli na vlast 2012. godine.
»Ono što je najvažnije i što mi sada već vidimo u nekoliko istraživanja jeste da je, kada pitate građane jesu li im bliže stranke vlasti ili oporba, u grubim crtama izjednačen rezultat. Dakle, postoje dva bloka koja su takva da se i jedni i drugi mogu nadati pobjedi. I to je prvi puta, nakon jako dugo vremena, zapravo od 2012. godine, da imamo takvu situaciju. To stvara uvjerenje da će sljedeći izbori zaista biti neizvjesni, ali mislim da za sve ostalo treba sačekati da se vidi kada će točno biti izbori i da se vidi tko će i u kojim koalicijama izići na izbore. Jer meni se čini da ispitivanja javnog mnijenja u situaciji koja je jako promjenljiva, kada je partijska scena s ovako važnim novim akterom kao što su studenti, ipak ima ograničenja i da sada možemo ispitivati načelne stvari ali ne možemo još davati projekcije – je li vlast na 33 ili 42 posto. Ipak, mislim da je ovakva situacija važna stvar i nju vidimo i u onim starim Crtinim istraživanjima i kod Sprint insighta, a donekle se to čak vidi i u Ipsosovim ocjenama o radu Vlade. To znači da se nešto promijenilo«, objašnjava profesor Spasojević.

Izborni uvjeti pali u drugi plan

Sljedeća važna tema, kada su predstojeći izbori u pitanju, jesu izborni uvjeti, međutim rad na njihovom poboljšanju je stao i oporba se povukla iz radne grupe koja na tome treba raditi, a preporuke nisu napravljene. Prema Spasojeviću, promjenom dinamike u društvu prevladalo je mišljenje da se, ako bude dovoljno podrške među građanima, može odnijeti pobjeda i u neravnopravnim uvjetima.
»Mislim da su oporba i civilno društvo koji su se time bavili negdje pred posljednje parlamentarne izbore shvatili kako je to neka vrsta uzaludnog posla i da ne može doći do ozbiljnije promjene ili unaprjeđenja izbornih rezultata te je zato zastao rad u radnoj grupi oko unaprjeđenja biračkog popisa, procedura oko REM-a i slično. Znači, te neke ključne stvari koje su se ticale izbornih uvjeta su zastale i onda se, baš u tom razdoblju kada je sve to stalo, dogodio pad nadstrešnice i krenuo je studentski val prosvjeda. Sa studentskim prosvjedima zapravo mislim da su mnogi akteri implicitno shvatili kako se sada mijenja dinamika u društvu i da se povećava šansa za oporbu usprkos neravnopravnim uvjetima. I onda je to promijenilo fokus na traženje izbora i u drugi plan pomjerilo priču o izbornim uvjetima, što u stvari jeste vrlo iracionalna i neobična odluka, ali mi se čini da nemaju snage za obje stvari. Na kraju krajeva, možemo pretpostaviti da izbori na kojima će SNS izgubiti svakako neće biti u potpunosti fer i slobodni kao što u rujnu 2000. godine nisu bili fer, ali raspoloženje naroda se tako promijenilo da je dovoljno smanjilo nadmoć vlasti i omogućilo tada oporbi da pobijedi«, ocijenio je Spasojević.
Međutim, ta neobična odluka svakako ne doprinosi demokratizaciji društva i bilo bi logično da oporba koja sebe naziva demokratskom ipak inzistira da se izborni uvjeti mijenjaju i poboljšaju zbog svih sljedećih izbora. Profesor Spasojević smatra kako bi trebali inzistirati, ali je ocijenjeno da nema mehanizama a ni pritiska izvana koji bi doveli do uspjeha u tom procesu.
»Trebali bi inzistirati, ali vidjeli smo i u ovom posljednjem procesu oko izbora članova REM-a da nema mehanizama a da nema ni pritiska izvana. Ne znam bi li se nešto moglo mijenjati sada, uvjetno rečeno u posljednjem trenutku pred izbore, ukoliko bi prije svega međunarodna zajednica bila zainteresiranija za to, zato što mi se čini da bez njih i njihovog pritiska vlast ne popušta oko bilo čega. Tako da eventualno ako bi popustio studentski pritisak i studentski prosvjedi postali pasivniji, onda bi to otvorilo prostor da se vratimo na tu temu, naročito ako međunarodna zajednica vidi to kao neki kanal utjecaja na vlast.«

Izbori nakon izbora?

Na koncu, otvara se pitanje što nakon izbora i eventualne pobjede oporbe i studentske liste. Ideja koju su lansirali studenti je bila da se nakon pobjede pripreme novi izbori s poboljšanim izbornim uvjetima i u normalnoj atmosferi.
»Jedna od prvih ideja studenata bila je da ti izbori koje sada traže budu neka vrsta privremenih izbora i da ta vlada ima vrlo ograničeni i defnirani mandat nakon čega bi se išlo na nove izbore. To je sasvim razuman i opravdan plan i mogao bi lakše dobiti podršku oporbenih stranaka pa možda i nekih dijelova društva, ali nije izvjesno da se radi na tom planu, već nekako djeluje da ta vlast koja bi hipotetički došla poslije naprednjaka ne bi tako brzo željela otići s vlasti. Ali mi se čini da će do toga doći, uvjetno rečeno, prirodnim putem jer će, tko god da pobijedi SNS, ta buduća koalicija zapravo biti slabija nego što je bio DOS 2000. godine i da će se oni po prirodi stvari podijeliti unutar sebe jako brzo i onda ćemo svakako imati nove izbore mnogo brže nego što je logično. Naročito ako bi to podrazumijevalo i neke koalicije s postojećim političkim partijama, ako bi socijalisti na primjer opet promijenili stranu ili neke manjinske stranke ili netko od koga sada to ne očekujemo da bude dio te priče, ali to se može dogoditi i može ubrzati nove izbore«, zaključuje Spasojević.
J. D.