Širom Vojvodine

Kristina Vuković majka je učenice prvog razreda osnovne škole. I ona je kao i svi ostali roditelji dobila anketni listić s mogućnošću izjašnjavanja za izborni predmet materinski jezik s elementima nacionalne kulture, a to su u slučaju Sombora mađarski, hrvatski i romski jezik i bunjevački govor. »Nismo se opredijelili za hrvatski jezik, a jedini razlog je preopterećenost školskim gradivom. Kći nam ide na vjeronauk i vjeronaučno gradivo je na hrvatskom jeziku. Uz to u našoj kući se redovito prate hrvatski TV programi tako da joj hrvatski nije strani jezik. Ukoliko u višim razredima pokaže želju da pohađa izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture imat će našu potporu«, kaže majka Kristina. 

Ako je suditi po broju djece koja su se izjasnila za izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture slično razmišljaju i drugi roditelji.

 

 

Anketa

 

To potkrepljuju konkretni podaci iz Školske uprave Sombor u koju su  pristigli anketni listići iz škola putem kojih su se roditelji izjašnjavali o tome žele li da njihova djeca pohađaju izborni predmet materinski jezik s elementima nacionalne kulture. Za izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izjasnili su se učenici u Beregu, Monoštoru, Doroslovu i Somboru. Ukupno 82 učenika, ali kada je riječ o samom gradu samo su tri učenika. 

»Za mađarski jezik opredijelili su se i đaci koji nisu mađarske nacionalnosti, jer smatraju da će im znanje mađarskog jezika koristiti u komunikaciji s okolinom ili na neki drugi način. Kada je riječ o hrvatskom jeziku i bunjevačkom govoru, postoji velika sličnost sa srpskim jezikom, pa bi to mogao biti jedan od razloga slabijeg interesa za hrvatski jezik, dok se s onim drugim dijelom, odnosno nacionalnom kulturom, đaci upoznaju u udrugama ili na neki drugi način«, kaže načelnik Školske uprave Sombor Borislav Staničkov.

Hoće li slično biti i glede fakultativnog pohađanja hrvatskog jezika u Školskoj upravi nisu nam mogli odgovoriti, jer ti anketni listići još nisu obrađeni, ali Staničkov drži da je to dobar način da đaci uče svoj materinski jezik i upoznaju se s nacionalnom kulturom.

 

Z. Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju