Priroda i društvo

Preko brda, preko rijeka, planina, pa sve do mora

​U pričama u kojima se Slovenija spominje kao destinacija, ja sam među onima koji su ponosni što su je posjećivali. I uvijek kada planiramo putovanja, ja iz tih razloga izostavim Sloveniju jer postoji jako puno destinacija koje nisam obišla. Prije koji dan moj čovjek izjavi da bi išao u Sloveniju i ja zastanem. Pa ja sam od Slovenije vidjela samo Ljubljanu, Bled i mrvicu Bohinja.
Slovenija je za mene jedna bombonica od zemlje koja krije nevjerojatnu raznolikost na prostoru koji se može prijeći za nekoliko sati vožnje. Za naš plan od sedam dana ideja je da povežemo more i planine, gradske trgove i skrivena sela, jezera i rijeke.
Uvijek mi treba malo mora, pa zamišljam da putovanje počinje uz šum mora i venecijansku arhitekturu. Piran je grad koji na prvi pogled osvaja svojim Tartinijevim trgom i kulom s koje se vidi more i krovovi skupljeni jedan uz drugi. Ulice su uske i vijugave, kao da te stalno vraćaju k moru. Dvije noći tamo znače da bismo imali jedan cijeli dan za obilazak Sečoveljskih solina, mjesta gdje se stoljećima sakupljala sol, danas i prirodnog rezervata, i da navečer šetamo rivom bez žurbe. Doduše, još nisam tražila smještaj i nadam se da neće biti problem rezervirati na dvije noći, a negdje čak i na jednu. To zna biti nezgodna i svakako skuplja opcija.
Od mora se put diže prema unutrašnjosti i pejzaž se mijenja u vinograde i kamene kuće. Vipavska dolina poznata je po vjetrovima i vinima, ali mene privlači i spokoj tih sela. U Štanjelu, gradiću na brdu, vrijeme kao da je stalo, kamene kuće, uske ulice i Ferrarijev vrt, mali park na litici s pogledom na dolinu. To je mjesto gdje bih voljela prespavati, da se ujutro probudim u tišini brda. Nedaleko su i Škocjanske jame, podzemni kanjon kroz koji teče rijeka, toliko ogroman da ostavlja bez riječi. Dakle, već do sada sam pobrojala tri destinacije kojima se nikada ni približila nisam.
Ljubljana bi dobila kratko zadržavanje. Grad koji ima dušu, ali ne zahtijeva maratonski obilazak. Njezine pastelne fasade, mostovi i riječni kafići dovoljni su za nekoliko sati lutanja. Ako ostane snage, voljela bih da skrenemo do Velike planine. Pastirske kolibe na visoravni, travnjaci i pogledi na Alpe čine mi se kao pravi kontrast nakon gradske šetnje.
Središnji dio putovanja bio bi rezerviran za Bohinj. To jezero nema gužvu kao Bled, a priroda mu je jednako moćna. Tamo bismo mogli ostati dvije noći: jedan dan za šetnje oko jezera i uspon do slapa Savica, a drugi za izlet do Bleda. Bled je, istina, razglednica Slovenije, jer taj otočić s crkvom usred jezera ima svoj šarm.
Naredna stanica je Kranjska Gora, planinsko selo u srcu Julijskih Alpa. Mjesto izgleda kao da je nacrtano, kuće s drvenim balkonima, cvjetovi na prozorima i visoke planine koje ga okružuju. Tamo planiramo jednu noć, da ujutro obiđemo rezervat Zelenci, gdje izvor Save Dolinke stvara jezero nestvarne tirkizne boje. A vožnja preko Vršičkog prijevoja, sa svojim serpentinama i pogledima, bila bi vrhunac dana.
Za kraj, dolina Soče. Rijeka je toliko bistra i smaragdna da izgleda kao da svijetli iznutra. Planiramo obilazak Kobarida, možda i muzeja posvećenog Prvom svjetskom ratu, ali najviše me privlače prirodna čuda, slap Kozjak, skriveni vodopad u stijeni, i Tolminska korita, gdje voda stoljećima oblikuje kamene zidove. Ako budemo imali još jednu noć viška, voljela bih da je provedemo baš tamo, uz šum rijeke.
Tako zamišljam naš slovenski tjedan: dva dana uz more, dva dana pored jezera, jedno noćenje u planini i završni izlet uz rijeku. Plan koji ne forsira previše, ali u kojem svako mjesto dobiva prostor da se otkrije u svom ritmu.
Razglednice se podrazumijevaju.
Gorana Koporan

Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.