Aktualno

Doprinos dva naroda kulturnom životu

»Pesmom rodu – za slobodu srpska i hrvatska pjevačka društva u Sremskoj Mitrovici 1865.-1941.«, naziv je izložbe autora Jovane Trivunović i Steve Lapčevića, koja je otvorena u Mastoričićevoj kući u Srijemskoj Mitrovici u subotu, 20. rujna. Organizator izložbe su Muzej Srema i Ivan Efimov, a na izložbi su predstavljene brojne fotografije, dokumenti, značke, pokali i zastave koji svjedoče o radu i djelovanju srpskih i hrvatskih pjevačkih društava u Srijemskoj Mitrovici od XIX. do prve polovice XX. stoljeća. Izložba je svjedočansvo i o djelovanju hrvatskih pjevačkih društava Nada, Tomislav, Hrvatska mladina i Cecilijanskog pjevačkog društva kroz povijest.

Nacionalna emancipacija i jednakost

Povod za održavanje izložbe je obilježavanje 160 godina od osnutka Srpskog pevačkog društva u Srijemskoj Mitrovici.
»Htjeli smo napraviti izložbu o aktivnostima tog društva, ali ta je tema bila preuska. S obzirom na činjenicu da su u ovom gradu postojala i druga društva, odlučili smo napraviti izložbu koja će obuhvatiti srpska i hrvatska pjevačka društva jer su u razdoblju od 1875. do 1941. godine Srbi i Hrvati bili ne samo najbrojniji, nego su u kulturnom i svakom drugom smislu dva najutjecajnija naroda u ovom gradu«, kazao je jedan od autora izložbe Steva Lapčević.
Kako dalje navodi, Srpsko crkveno pevačko društvo sudjelovalo je u osnivanju Ujedinjene omladine srpske, u osnivanju Saveza Srba pevača te Južnoslovenskog pevačkog saveza. S druge strane, hrvatsko pjevačko društvo, pogotovo Nada, sudjelovalo je u osnivanju pjevačke župe u Srijemu i župe čija je centrala bila u Osijeku.
»Oni su dali doprinos kulturnom naslijeđu Hrvata i van srijemskomitrovačkog okvira, a ljudi koji su bili članovi tih društava doprinosili su razvoju grada na drugi način. Sva ta društva nisu se bavila samo kulturom koja je bila osnova borbe, već i stjecanjem nacionalne emancipacije i nacionalne jednakosti. Za vrijeme Austrou-Ugarske srpska i hrvatska pjevačka društva češće su surađivala. Nastankom Kraljevine Jugoslavije postojala su različita neprijateljstva jer je hrvatski narod smatrao da se treba boriti za veća prava. Neprijateljstva nisu dovodila do sukoba, ali ih je bilo unutar etničkih korpusa tih društava i ona su bila važna ne samo za kulturu, već i za proces emancipacije tih naroda«, istaknuo je Lapčević.
Zlatno vrijeme kulture

Prema riječima autora, izložba je značajna iz više razloga. Prvi je taj što se pjevačkim društvima do sada nitko nije bavio. Drugi razlog je što se izložbom pokazuje da su srpski i hrvatski narod podjednako doprinosili kulturnom životu grada te što su izloženi predmeti od posebnog značaja za istraživače. Dio izloženih eksponata ustupio je HKC Srijem – Hrvatski dom.
»Većina ovih stvari koje gledamo dugo je bila sakrivena od pogleda jer su se ljudi bojali priznati da ih posjeduju. Drago mi je da smo konačno u mogućnosti vidjeti sve ove divne predmete koji nam puno govore o jednom zlatnom vremenu kulture s kraja IX. i početka XX. stoljeća«, istaknuo je predsjednik HKC-a Srijem – Hrvatski dom Krunoslav Đaković i dodao: »Prije 100 godina u našem gradu cvjetao je kulturni život. Brojna društva su gajila pjesmu u čast Bogu i svome narodu. Danas smo svjedoci kako su i hrvatska pjevačka društva Nada, Tomislav i Hrvatska omladina pjevali i družili se. Ne smijemo izostaviti niti crkveni zbor – Cecilijansko pjevačko društvo, koje jedino bez prekida djeluje do danas u Rimokatoličkoj crkvi. Nažalost, danas, iako je Mitrovica puno veći grad, nema ni blizu toliko zainteresiranih za zborsko pjevanje. Ali, kad pogledamo ovu izložbu, ne trebamo je gledati kao tužni podsjetnik na neka davna, bolja vremena. Trebamo učiti od prošlosti jer ona je učiteljica života. Svi ti ljudi koji su prije sto i više godina pjevali Bogu i svome narodu, trebaju nam biti uzori. Ugledajmo se na njih i čuvajmo svoje kulturno naslijeđe, i crkveno i narodno. Jedino tako ćemo zajedno graditi bolju budućnost našega grada i svih nas«, zaključio je Đaković.
Na otvaranju izložbe govorio je i direktor Muzeja Srema Andrija Popović. Tom prilikom istaknuo je da će Muzej Srema uvijek podržavati takve i slične inicijative. Autorica izložbe Jovana Trivunović govorila je o muzeološkoj važnosti izloženih predmeta.
»Predmeti su originalni i većina ih je donesena iz Muzeja Srema, a u realizaciji izložbe pomogli su Muzej Vojvodine, Muzička škola Petar Krančević iz Srijemske Mitrovice, HKC Srijem – Hrvatski dom, dok je veliki broj predmeta iz privatnog vlasništva. Fotografije su vrlo značajan materijal, povijesni pisani trag o aktivnostima pjevačkih društava, zatim tu su značke, medalje, slika Petra Krančevića, haljine iz XX. stoljeća i po mom mišljenju, jedni od najljepših predmeta su zastave Hrvatskog pjevačkog društva Nada i Hrvatskog pjevačkog društva Hrvatska omladina. Zastave su posuđene iz HKC-a Srijem. Izrađene su od svile i ukrašene zlatovezom, a ono što je interesantno je da na vrhu imaju utisnute zlatne pločice na kojima su urezana imena svih darovatelja. Zlatne pločice poslužile su za prevladavanje financijske krize pjevačkog društva«, kazala je Trivunović.
Prostor u kojem je otvorena izložba ustupio je Ivan Efimov. Kuća je u fazi restauracije, spomenik je kulture i prvi put je nakon 70 godina otvorila svoja vrata. U perspektivi je zamišljena kao umjetnička galerija. Uz izložbu, posjetitelji su imali priliku uživati u skladbama etno grupe Srpski dom i župnog zbora Sveta Cecilija, koji jedini u kontinuitetu pjeva do danas.
Izložba će biti otvorena srijedom i petkom od 10 do 14 sati, do 20. studenoga.
S. D.

Najave

11. 10. Šokci i baština u Monoštoru

H. R. | 11. listopada 2025.

Zajednička manifestacija šokačkih udruga održat će se u subotu, 11. listopada u Monoštoru.

19. 10. HosanaFest u Subotici

H. R. | 19. listopada 2025.

Festival hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest bit će održan u nedjelju, 19. listopada, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici.

13. 11. Koncert Gorana Karana u Subotici

H. R. | 13. studenoga 2025.

Koncert Gorana Karana pod nazivom Zvuci Dalmacije bit će održan 13. studenoga u Subotičkoj sinagogi.