U povodu državnog praznika Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave prošloga tjedna (16. rujna) Srpska radikalna stranka u Hrtkovcima je organizirala »Veliko srpsko narodno veselje«. Proslava SRS-a, koju je prenosila televizija Informer, održana je u kući u Hrtkovcima koju je predsjednik te stranke Vojislav Šešelj kupio 2018. godine i u kojoj su ranije održavani otadžbinski kongresi SRS-a. Uz Šešelja i urednika televizije Informer Dragana J. Vučićevića, događaju su, prema izvješću tog medija, nazočili i funkcioneri SRS-a Vjerica Radeta i Andrijana Arnautović, ministar za ljudska i manjinska prava Demo Berisha, kao i zastupnik SNS-a Dejan Bulatović i potpredsjednik PUPS-a Stefan Krkobabić.
Vojislav Šešelj u programu uživo je rekao da srpski radikali slave srpski praznik, te da ga je iznenadio broj gostiju.
»Mi smo tradicionalni veliki srpski domaćini i patriote. Srpsko jedinstvo nam je najpotrebnije, srpski neprijatelji žele nas razjediniti i međusobno posvađati. Ne žale novca da to postignu. Mi se tome moramo suprotstaviti svim sredstvima i uspjet ćemo u tome. Ovdje se srbuje i srbovat će se, a Velika Srbija je radikalska zakletva«, rekao je Šešelj za TV Informer iz Hrtkovaca.

Vojnić: Hrtkovci – simbol stradanja Hrvata

Događaj u Hrtkovcima u organiziciji SRS-a sutradan, 17. rujna, osudila je zastupnica u Hrvatskom saboru iz Srbije Jasna Vojnić.
»Smatram da izbor Hrtkovaca kao mjesta održavanja ove sramotne manifestacije, nazvane ‘velikim narodnim veseljem’, nije slučajan, već duboko provokativan i uvredljiv za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Ovaj skup predstavlja ismijavanje svih žrtava, ali i pokušaj zastrašivanja Hrvata koji ondje i danas žive«, navela je Vojnić u svojem priopćenju. 
Vojnić je ukazala i da su Hrtkovci postali simbol stradanja Hrvata 90-ih godina prošlog stoljeća jer su se upravo u tom mjestu prije više od 30 godina dogodili progoni, prijetnje i prisilno iseljavanje Hrvata – za što je Vojislav Šešelj pravomoćno osuđen u Haagu.
»Dodatno zabrinjava činjenica da je događaj izravno prenosila Televizija Informer, čime se toj poruci daje legitimitet i prostor u medijima. Time se ne samo normalizira govor mržnje, već se omogućuje i njegovo daljnje širenje, zbog čega apeliramo na sve medije da ne daju prostor retorici devedesetih. Također, želim vjerovati da provale koje su se dogodile pripadnicima naše zajednice u Hrtkovcima nisu u izravnoj vezi, niti u svrsi širenja straha samo dan prije organiziranog skupa«, navela je ona.
Vojnić je pozvala institucije Srbije »da se jasno ograde od ovog događaja i da poduzmu konkretne korake u zaštiti dostojanstva žrtava, ali i ustavom zajamčenih prava svih nacionalnih manjina«.
»Hrvati u Srbiji žele živjeti ravnopravno, dostojanstveno i u međusobnom poštovanju sa svim građanima ove zemlje. Naša je trajna želja doprinositi izgradnji društva utemeljena na toleranciji, dijalogu i međusobnom uvažavanju«, zaključila je Vojnić.

DSHV: Protiv obnavljanja trauma

Reagirajući na događaj u organizaciji SRS-a u Hrtkovcima, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je u svojoj objavi na Facebooku istaknuo kako su »snažno protiv obnavljanja trauma i novih podjela«, ističući kako ih »posebno brine javno djelovanje pojedinaca koji su u prošlosti pravomoćno osuđeni za zločine nad civilnim stanovništvom – osobito Hrvatima – tijekom ratnih godina 1990-ih, te koji još uvijek bez sankcija i etičkog osjećaja odgovornosti u medijima i javnim istupima šire govor mržnje i političku netrpeljivost«.
»U tom smislu, ne možemo u DSHV-u ostati nijemi pred činjenicom da se u različitim prostorima javnosti učestalo afirmira i Vojislav Šešelj, politička osobnost uz čije je ime vezano etničko motivirano nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje u to vrijeme, a danas nastupa s pozicija povijesnog revizionizma, niječe postojanje zločina, a političkog prvaka hrvatske zajednice i predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova naziva, posve pogrešno i netočno, ‘okorelim ustašom’«, navodi se.
DSHV drži da svaki narod ima pravo slaviti svoje nacionalno važne datume iz povijesti, »no ‘narodno veselje’ u Hrtkovcima u organizaciji Srpske radikalne stranke – mjestu koje je postalo sinonim za protjerivanje hrvatskog stanovništva iz Vojvodine s početka 1990-ih – ne razumijevamo samo kao provokaciju, već i kao duboko nemoralnu gestu, koja ranjava kolektivno pamćenje i izranja kao brana za svako istinsko pomirenje«. 
»Uvjereni smo da njegovo djelovanje, naročito u simbolički i emocionalno osjetljivim prostorima poput Hrtkovaca, ne donosi ni mir ni pravdu, već obnavlja traume i proizvodi nove podjele«, dodaje se.
Kako se ističe, dodatnu zabrinutost izaziva i prisustvo ministra Deme Berishe na ovom događaju »čije je institucionalno poslanje upravo promicanje međunacionalnog razumijevanja i zaštite prava nacionalnih manjina«.
DSHV i nadalje ostaje čvrsto opredijeljen za kulturu sjećanja bez stvaranja novih podjela, za politiku nenasilja i pomirenja, izgradnju povjerenja i stabilnih suradničkih odnosa između hrvatskog i srpskog naroda, zaključuje se. 
Podsjetimo, 6. svibnja 1992. u Hrtkovcima je održan miting SRS-a na kojem je Vojislav Šešelj tijekom svog govora prozvao imenom i prezimenom sedamnaest mjesnih Hrvata i označio ih kao one koji moraju iseliti. Upravo zbog tog govora Šešelj je pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu 2018. osuđen za poticanje progona, deportacije i nehumana djela (prisilno preseljenje) nesrpskog stanovništva. Izrečena mu je kazna od deset godina zatvora, ali mu je u tu kaznu uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru (od 2003. do 2014). 

Berisha: U Hrtkovcima kao privatna osoba

Ministar za ljudska i manjinska prava Demo Berisha je dva dana kasnije u razgovoru za Insajder kazao kako je na skupu u Hrtkovcima bio kao privatna osoba, a ne kao dužnosnik Vlade te da ne vidi razlog za uznemirenje. 
»Vidim da je taj događaj mnoge ljude uznemirio, ali ne vidim potrebu iz prostog razloga što je taj događaj bio na privatnom imanju, u privatnoj kući i vrijeme koje sam proveo tamo uopće nije nešto značajno, jer sam možda manje od sat vremena bio. Podršku bih dao svakome u ovoj državi tko bi pozvao, pošto je to bio Dan zastave, u tom trenutku svakoj organizaciji, ne samo Srpskoj radikalnoj stranci«, naveo je Berisha, dodajući kako se tamo nije našao zbog Šešelja, već zbog samog događaja.
Na pitanje Insajdera što misli kako su se zbog njegovog odlaska na mjesto koje predstavlja simbol ratnog stradanja osjetili sugrađani Hrvati, Berisha navodi da nije siguran što se tom događaju pridaje toliki značaj.
»Zašto ne odete malo da vidite što se dogodilo zadnjih mjesec dana kada je bila utakmica u Hrvatskoj i kako se Hrvatska ponaša prema Srbima u Hrvatskoj? Nemojte to raditi, jer to uopće nije bilo namijenjeno i nije upućeno da bi izazvalo nikakvo uznemiravanje. Nije bilo nikakvog uznemiravanja građana, bar govorim u vrijeme kada sam ja bio na tom događaju«, naveo je Berisha te dodao da kao nadležna osoba dosta ulaže u pomirenje svih nacionalnih zajednica.
H. R.