Intervju

Potencijal medija na jezicima manjina je veoma visok i ovdašnji model je model visoke kvalitete. Toga trebaju biti svjesni i sami mediji i šira javnost i tržište oglašavanja* U našem društvu dvadeset postotaka čine građani koji se izjašnjavaju kao pripadnici manjinskih zajednica* Živimo i poslujemo u vrijeme interneta i praktično uspjeh je dostupan svakome. Treba postaviti ciljeve i krenuti u akciju

 

 

Razgovor vodila: Jasminka Dulić

 

 

Više nema dileme trebaju li manjinski i lokalni mediji biti na digitalnim platformama. Trebaju biti svuda, jedan je to od zaključaka prošlogodišnje Regionalne konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima održane u Beogradu. U pripreme ovogodišnje, pete, Konferencije koja se održava 10. studenog u dvorcu Egység u Novom Sadu, ulazi se dakle bez dvojbe po ovom pitanju ali se otvaraju nova pitanja neposredno povezana s postojanjem i radom manjinskih medija. 

U svom jubilarnom petom izdanju u središtu promišljanja na Konferenciji će biti fenomeni pripadnosti zajednicama i teme društvene integracije. Govorit će se o različitim razumijevanjima identiteta, kulture i u tom konktekstu poziciji manjinskih i lokalnih medija kao protagonista novih rješenja u vremenima intenzivnih promjena. 

Pokretač i »motor« svih do sada održanih kao i ovogodišnje Regionalne konferencije je Nataša Heror iz Novog Sada, ravnateljica agencije Heror Media Pont s kojom smo razgovarali o ciljevima Konferencije i budućnosti manjinskih medija.

 

 

HR: Peta regionalna konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima održava se u Novom Sadu 10. studenog. Koji su Vas razlozi prije pet godina naveli da pokrenete jedan ovakav regionalni događaj?

 

 

U to vrijeme sam uveliko surađivala s manjinskim medijima i postalo je jasno da je neophodno uspostaviti platformu koja će iz godine u godinu komunicirati teme koje se tiču potencijala medijske niše koju čine manjinski mediji, s čvrstim uvjerenjem da je konferencija put k velikim kompanijama – oglašivačima koji će vremenom prepoznati i razumijeti koliko je dragocjeno komunicirati s manjinskim zajednicama.

 

HR: Činjenica da je ovaj događaj »preživio« i opstao u ova ne tako laka vremena govori da za jednim ovakvim događajem postoji potreba. Koje su to potrebe?

 

Moram reći da je potencijal medija na jezicima manjina veoma visok i da je ovdašnji model, model visoke kvalitete. Toga trebaju biti svjesni i sami mediji i šira javnost i tržište oglašavanja. Konferencija je mjesto gdje postaje jasno kako je riječ o »finoj komunikaciji«.

 

HR: Tko podržava i sudjeluje u pripremi i organizaciji Konferencije?

 

Organizatori su Magyar Szó, Asocijacija medija Srbije, Giacomelli media i Heror Media Pont. Pokrovitelji ovogodišnje Konferencije su Ministarstvo kulture i informiranja, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Partneri Konferencije su kompanije Gorenje i Coca-Cola. Prijatelji konferencije su Novi Sad 2021, Galerija Matice srpske, Kulturni centar Novog Sada, Grand kafa Black & Easy i skoro dvadeset medijskih partnera. Iz godine u godinu širimo suradnju uključivanjem institucija, kompanija i pojedinaca koji mogu dati novu i neočekivanu kvalitetu. Složit ćete se da je raditi isto i očekivati druge rezultate definicija ludila. Uključivanjem raznih sektora omogućavamo da se iz neobičnih spojeva stvori autentična kvaliteta. To su vrijednosti koje ova Konferencija stvara.  

 

HR: Koji su glavni benefiti za sudionike konferencije, manjinske zajednice i društvo u cjelini?

 

Jedan od primarnih benefita je uključenje manjinskih medija u javni dijalog. Postojanje razvijenih online izdanja omogućava da se vijesti koje mogu biti interesantne za druge manjinske zajednice i širu javnost prirede na srpskom jeziku i postave u posebnu rubriku i time otvore mogućnost prenošenja vijesti iz manjinskih medija kao i stvaranje novih čitatelja. U našem društvu dvadeset postotaka čine građani koji se izjašnjavaju kao pripadnici manjinskih zajednica. Radom ove konferencije želimo pridonijeti da naše društvo bude bolje mjesto za život. 

 

HR: Koje su teme bile u fokusu prethodne četiri godine i imate li dojam ili neke pokazatelje da su pridonijele vidljivosti, kvaliteti ili boljoj pozicioniranosti na tržištu manjinskih medija?

 

Prethodnih godina smo komunicirali teme vidljivosti, prisutnosti, suradnje, razvoja medijskih brendova, eksperimentiranja kao ključa razvoja, aktivnog uključenja u događaje koji nisu isključivo namijenjeni manjinskim zajednicama... Svakako mislim da smo uveliko odmakli u ovom procesu, mediji su napravili sjajne promjene, uglavnom su svi uradili redizajn svojih tiskanih izdanja i to su suvremene novine i magazini, razvili svoje portale i itekako drže korak s vremenom. Kompanije se polako odlučuju da isprobaju kako ovaj komunikacijski kanal »radi«. Svakako treba nuditi nove forme za suradnju. Između ostalog, i ova konferencija je ekstenzija brenda Magyar Szó, koja pridonosi da ovaj medij širi svoj utjecaj i iyvan mađarske zajednice. Također bih pomenula i manifestaciju »Pod krošnjama na Štrandu« koju smo razvili zajedno s Knjižnicom grada Novog Sada, na kojoj dijeca uzrasta 5-12 godina uče mađarski, slovački, rumunjski, rusinski i slovenski jezik. U okviru ove manifestacije imamo i Tjedan olimpizma kada su nam u gostima vrhunski sportaši. Ove godine Tjedan olimpizma su otvorili potpredsjednik Olimpijskog odbora Srbije Žarko Paspalj i generalni tajnik Olimpijskog odbora Srbije Đorđe Višacki. Knjiga klipinga ove manifestacije broji 170 medijskih priloga. To su značajni koraci. 

 

HR: Ovogodišnja Regionalna konferencija promišlja temu društvene integracije u koju postavlja fenomen zajednice. Tko će sve sudjelovati i o kojim temama će se govoriti?

 

Predviđena su tri panela koja će iz različitih kutova promatrati aktualne događaje i potencijale ove  medijske niše. Prvi panel se bavi šansom manjinskih medija za boljim pozicioniranjem u Novoj Europi. Migrantska kriza je promijenila i nadalje će mijenjati situaciju na našem kontinentu. Manjinski mediji imaju veliku šansu upotrijebiti svoja znanja i sposobnosti i značajno pridoniejti novoj integraciji. Drugi panel će se baviti fenomenom pripadanja zajednici, a treći novim medijskim konceptima. Ne bih pojedinačno navodila sudionike, jer je lista dugačka. Agenda događaja je dostupna na konferencijskom sajtu http://conference.magyarszo.rs/program.html. Ulaz je besplatan, s tim što je potrebno da se izvrši registracija, također preko sajta, jer je broj mjesta ograničen. Pozivam vaše čitatelje da sudjeluju u radu ove Konferencije, jer razmjenom ideja i suradnjom imamo mogućnost kreirati nove poslovne i društvene kvalitete.

 

HR: Iz dosadašnjeg iskustva kako vidite poziciju manjinskih medija danas? Kakakv je odnos šire zajednice, oglašivača  prema manjinskim medijima?

 

Manjinski mediji s kojima surađujem su uključeni u strukovno udruženje izdavača, što Asocijacija medija Srbije jeste. Također, Magyar Szó je od ove godine u članstvu MIDAS-a (Europska asocijacija manjinskih dnevnih listova). Općenito, proaktivni stav je po meni ključ da se skrene pažnja na sebe i opredijele investicije u ovu medijsku nišu. Oglašavanje jeste investicija kompanije iz koje kompanija želi izaći s dobitkom. Manjinski mediji moraju znati vrjednovati svoju publiku i kvalitetno surađivati s kompanijama. Heror Media Pont kao medijska agencija upravo i radi na tom povezivanju.

 

HR: Heror Media Pont uz Giacomelli medie je organizator i Akademije za menadžment medija. Koji su problemi s kojima se mediji suočavaju i kakvi su mogući putovi njihova razvoja?

 

Veliko je zadovoljstvo što smo 2015. pokrenuli Akademiju za menadžment medija s našim partnerima iz Slovenije. Promjene koje se događaju u medijskoj industriji su veoma agresivne, brze i nemaju milosti prema onima koji oklijevaju. Akademija je krojena za manjinske medije i omogućava kritičnu masu znanja, kako za direktore i urednike tako i za novinare, ljude koji vode marketing, tim za tiražu... Osim dvodnevnih modula kroz koja se predavanja odvijaju, ima dosta analiza studija slučaja dobre i ne tako dobre prakse, in-house komunikacije s predavačima između modula iz kojih izlaze strategije kojima će se mediji u nastupajućem razdoblju baviti. Mediji posluju u vremenima kada više nema dileme na kojoj platformi treba biti. Treba biti svuda i u printu, i na onlineu i imati aplikaciju za mobitele i u realnom životu u realnom vremenu kao susjed od povjerenja. Nitko nije rekao da je lako, takav je to posao. 

 

HR: Činjenica je da manjinski mediji ne mogu opstati bez potpore države, ali također i da različiti mediji na različite načine nastoje povećati prodaju među čitateljstvom ili prodaju oglasnog prostora. Kako vidite mogućnosti da manjinski mediji postanu privlačniji za čitatelje i oglašivače?

 

Tako što će organizirati inicijative, događaje u koje se čitatelji mogu uključiti, što će zagovarati poduzetništvo, zdrav odnos prema životu, što će biti nositelji kvalitetnih promjena u svojim zajednicama. Turizam i sport su svakako grane u kojima manjinski mediji imaju veliku šansu biti nositeljima pozitivnih promjena. Živimo i poslujemo u vrijeme interneta i praktično uspjeh je dostupan svakome. Treba postaviti ciljeve i krenuti u akciju.

 

Antrfile

Medijska niša

 

Nataša Heror se bavi unaprjeđenjem rada medija na jezicima manjina. Organiziran je pool manjinskih medija prema tržištu oglašavanja, a 2012. godine je ustanovljena Regionalna konferencija posvećena medijima na jezicima manjina koja iz godine u godinu komunicira značaj uključenja manjinskih medija u javni dijalog i osvjetljava kapacitete ove medijske niše. Od 2013. godine uspješno se realizira manifestacija »Pod Krošnjama na Štrandu« kao godišnji događaj koji promovira medije na jezicima manjina, jezike i kulturu manjinskih zajednica koje žive u Vojvodini. Akademija za menadžment medija koja osigurava neophodna znanja za upravljanje promjenama u medijskim kućama lansirana je 2015.

Po obrazovanju profesorica filozofije, Nataša se kroz svoj rad bavi fenomenima koji čine realnost u kojoj živimo sa željom da svojim doprinosom učini naše društvo boljim mjestom za život.

Majka je Vladimira Hube i Sonje Šare Aradi. Živi i radi u Novom Sadu.