Širom Vojvodine

Posjet Iloku, gradiću uzdignutom nad desnom obalom Dunava, započeli smo otkrivajući šarm iločkog Staroga grada i njegove burne prošlosti. Obrambene zidine, dvorac kneževa Odescalchi s renesansnom parkovnom arhitekturom, crkva i samostan Sv. Ivana Kapistrana, te stoljetni vinski podrumi i spomenici osmanlijske kulture, samo su dio starog urbanog kompleksa. Na brežuljku okruženom Dunavom i vinogradima smješten je Stari grad. Njegove zidine opasuju kraljevski i kneževski dvorac, crkva i samostan s kulom, rijetke islamske građevine, bujan park, te duboko ukopani stari vinski podrumi. Tu je i dvorac u kojem je prije pet stoljeća stolovao Nikola Iločki, kralj Bosne, ban Hrvatske i Slavonije i vojvoda od Transilvanije, a današnji oblik dala mu je moćna talijanska obitelj Odescalchi, čije ime i danas nosi. 

 

 

 

Bogata povijest

 

U srednjovjekovoj povjesnoj jezgri Iloka nalazi se i objekt Muzeja grada Iloka koji je smješten u dvoru kralja Nikole Iločkog, koji nijednog posjetitelja ne može ostaviti ravnodušnim. Jer Ilok, što se kulturne baštine tiče, ima jedan širok spektar kronologije gdje ne izostaje niti arheoloških, niti povijesnih ali ni znanstveno-stručnih istraživanja: 

»Ilok je bio značajno središte, napose za vrijeme rimskog carstva kad je bio rimska pogranična utvrda na samom Limesu i tada se zvao Cuccium.Mnoge kulture su bile zastupljene na ovom području, koje su predstavljene i u našoj stalnoj postavci. Jedna od značajnih je vučedolska kultura koja je bila najproširenija u ovoj regiji i koja je tehnološki bila najproširenija. Kasnija razdoblja, koja su dakako vrlo zanimljiva i jedinstvena, su ostavština osmanlijskog doba. Radi se o dobu Sultana Sulejmana koji možemo u vrlo rijetkim arhivskim ostacima pronaći u Iloku, a između ostalih tu je i restaurirani hamam turskog kupatila i grob turskog uglednika – turbe. Tako Iločani još i danas donji grad zovu »čaršija«, a dio obale »turska obala«, kaže ravnateljica Muzeja grada Iloka Maja Novaković. Prošle godine Muzej grada Iloka je u svojoj zajednici zauzimao značajno mjesto, napose u suradnji s obrazovnim institucijama ali i sa svima ostalima: 

»Suradnja je vrlo važna za sve institucije koje se bave ovako širokim spektrom kulturne baštine. Politika Muzeja je da se multikulturalnost nastavi njegovati u ovom gradu. Do sada smo imali nekoliko programa preko kojih smo uspjeli povezati se s raznim zemljama. A jedna od značajnih takvih manifestacija je dakako bila Dunav, rijeka koja spaja. Druga zanimljiva poveznica za međunarodnu suradnju su na temu hrvatskog iseljeništva i na temu narodnih običaja Srijema koje su danas potisnute ili na neki način zaboravljene. Muzej grada Iloka je uvijek otvoren za suradnju za svima«, kaže Maja Novaković. 

Iločka crkva posvećena je sv. Ivanu Kapistranu, koji je u cijeloj Europi bio poznat kao borac protiv krivovjerja i osmanlijskih ratnih pohoda te je, nakon iscrpljujuće bitke s Turcima, preminuo u Iloku i pokopan upravo u toj crkvi. Crkva je sagrađena u srednjem vijeku, tijekom povijesti je restaurirana, proširivana i dograđivana. Najviše šarma dao joj je Herman Bolle, prema čijim nacrtima je početkom XX. stoljeća restaurirana u neogotičkom stilu. U crkvi se nalazi i kapelica Sv. Ivana Kapistrana i nadgrobne ploče iločkih velikana XV. stoljeća – Nikole Iločkog i njegova sina Lovre. Potpun doživljaj dvorskog života posjetiteljima pruža perivoj podno zidina u kojem su nekada uživali članovi obitelji Odescalchi koristći ga za šetnje, jahanje i vožnju fijakerom. Svatko tko dođe u Ilok može pronaći pregršt aktivnosti i načina kako se animirati, a osim toga i uživati u divnoj prirodi i smiraju koji veliki gradovi ne mogu zadržati.

 

Opširnije u tiskanom izdanju

 

Suzana Darabašić