Aktualno

Zahvala koja traje kroz naraštaje

Iza nas je još jedna Dužijanca, 115. po redu. U Subotici je prošle nedjelje održana središnja proslava ove tradicionalne žetvene svetkovine bunjevačkih Hrvata. Manifestacija koja ujedinjuje duhovnu zahvalnost Bogu i očuvanje kulturne baštine, okupila je brojne vjernike, KUD-ove i građane koji su ispunili gradske ulice i trgove.
Program je započeo blagoslovom i ispraćajem bandaša i bandašice u crkvi svetog Roka, odakle je povorka, predvođena konjanicima i svečano ukrašenim zapregama, krenula prema katedrali svete Terezije Avilske. Ondje je služena svečana misa zahvalnica koju je predvodio zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković skupa s brojnim svećenicima. Biskup Štefković je u izjavi za medije istaknuo kako je Dužijanca prilika da zahvalnost doživimo kao čin vjere. 
»Čast mi je i radost što sam danas ovdje u Subotici na proslavi 115. Dužijance. Osobito je još veća radost jer se nalazimo u Godini jubileja, godini u kojoj mi vjernici pokušavamo ozbiljnije, dublje živjeti svoju vjeru na poticaj sada već pokojnog pape Franje. Bulom kojom je otvorio jubilejsku godinu pozvao nas je da budemo hodočasnicima nade te u tom duhu i slavimo ovu Dužijancu. Zahvalnost je čin vjere, to nije tek puka riječ, nije tek samo nekakav dug za ono što smo primili, već povod da ponajprije gledamo ono što jesmo, komu pripadamo, a pripadamo Bogu. Ovo je prilika za sve nas da slaveći Dužijancu doživimo tu svoju zahvalnost kao čin vjere pred Bogom«, kazao je biskup Štefković.
Nakon mise, povorka u kojoj su bili predvoditelji žetvene svečanosti – bandaš Tomislav Ivanković i bandašica Marija Dulić, dužnosnici iz Hrvatske i Srbije, članovi kulturno-umjetničkih društava u narodnim nošnjama, tamburaški sastavi i građani, uputila se ulicama prema Trgu slobode. Ondje su bandaš i bandašica kruh ispečen od novoga žita predali pomoćniku gradonačelnika Subotice Srđanu Samardžiću. 
Samardžić je u svom govoru istaknuo kako je kruh simbol rada, truda i volje za razvojem zajednice ali i zajedništva. Dodao je i da Subotica čuva identitete svih nacionalnih zajednica u gradu. 
»Ta posebnost koju pažljivo njegujemo predstavlja polugu našeg zajedništva, našu potrebu i želju da napredujemo i razvijamo se, uvažavajući i poštujući druge, uz međusobno razumijevanje i zajednički rad. Želim naglasiti kako će lokalna samouprava nastaviti čuvati ono što je svakako prepoznatljivo kao najveće blago našeg grada – a to je bogatstvo raznolikosti u etničkom, kulturnom i svakom drugom obliku. Upravo smo danas ovdje zajedno jer Dužijanca predstavlja sve ovo. Svetkovina koja je nastala na salašima kao potreba za proslavom završetka napornog rada u obiteljskim krugovima i da se izrazi zahvalnost Bogu na obavljenoj žetvi i plodovima zemlje. U sebi objedinjujući duhovnost, religioznost, kulturu, tradiciju u kojoj se prepliću seosko i gradsko, svetovno i duhovno, tradicijsko i suvremeno, Dužijanca je postala nesvakidašnji kulturni projekt«, kazao je Samardžić.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić u svojem je govoru istaknula kako današnja proslava Dužijance pokazuje raskoš tradicije bunjevačkih Hrvata ali i bogatstvo suživota u Subotici. Također, u govoru je naglasila i važnost zajedništva hrvatske zajednice. 
»Danas na to naše zajedništvo trebamo biti ljubomorniji nego ikada i čuvati ga više nego išta. Kao što kruh nema okusa bez soli, tako ni mi ne smijemo ostati imuni i mlaki na nepravde koje se oko nas događaju. Od nas se sada više nego ikad očekuje oštrina, žar i odlučnost da se suprotstavimo svima koji pridonose razdorima i da zajedno očuvamo dostojanstva svakog od nas i cijele naše zajednice. Bunjevci su uvijek hodali uzdignuta čela i čistog obraza, baš kao i mi danas, zahvalni našoj Hrvatskoj, ponosni na svoju zajednicu i lojalni državi u kojoj živimo. Neka živi naša Dužijanca i neka nam je i narednih 115 godina sretna i blagoslovljena«, rekla je Vojnić.
Predstavljeni su i brojni sudionici povorke te su okupljeni imali priliku uživati u pjesmi, plesu, unikatnim nošnjama različitih naroda, zvucima tambure te drugim elementima tradicijske kulture. U sklopu središnje proslave Dužijance, istu večer, održano je i tradicionalno Bandašicino kolo.

Duhovna priprava

Večer uoči Dužijance rezervirana je za Svečanu Večernju – Vespere koje je u subotičkoj katedrali-bazilici predvodio gost biskup Štefković u zajedništvu s biskupom Subotičke biskupije mons. Franjom Fazekasom, katedralnim župnikom preč. Draganom Muharemom i svećenicima ove biskupije. Ova pjevana večernja molitva časoslova duhovna je priprema za proslavu Dužijance. U prigodnoj homiliji biskup Štefković osvrnuo se na kratko čitanje u kom, kako je rekao sveti pisac, moli da nas Bog osposobi za svako dobro djelo. 
»Mi djelujemo, a Bog djeluje u nama. Mi se trudimo, ali znamo da snagu za dobro ne crpimo iz nas samih, već od Gospodina«, rekao je među ostalim biskup Štefković. 
Svečano pjevano večernje, kao i slavlje zahvale glazbeno je predvodio Katedralni zbor Albe Vidaković i solistice Kristina Matković i Ivana Mačković, pod ravnanjem zborovođe i orguljaša Miroslava Stantića.
Kao i ranijih godina »krunu« od slame, koja predstavlja jedan od simbola Dužijance na oltar su prinijeli i nakon večernja narodu pokazali ovogodišnji bandaš Tomislav Ivanković i bandašica Marija Dulić, a uz njih su bili i mali bandaš Ivan Vukov i mala bandašica Sara Vojnić Hajduk. 
Krunu koja simbolizira Svetu godinu – hodočanike nade izradila je slamarka Marija Rukavina Prćić, a na kruni su četiri stilizirane figure koje prikazuju čovječanstvo. Figure su prikazane u tri različite boje jer, kako je autorica rekla, prikazuju ljude sa sve četiri strane svijeta. One hode po zemlji i međusobno se prigrljavaju, dok predvodnik grli križ – simbol vjere. Oko krune je pleter, znak da Hrvata ima svugdje po svijetu, a kraj križa koji izvire iz sidra je žito, te oni skupa simboliziraju križeve krajputaše.

Folklorna večer – raskoš tradicijske kulture

Na gradskom trgu je nakon Svečane Večernje nastavljena središnja proslava. Prije početka programa, risari i članovi Organizacijskog odbora Dužijance posjetili su spomenik Risaru i bistu svećenika Blaška Rajića, koje su okitili žitnim vijencem. Na bini u centru Grada okupljenima je prikazana Skupština risara i nekadašnja risarska pogodba te je uslijedilo veselje risara i bogat folklorni program. Na pozornici su se predstavili: HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, HKUD Sv. Ante – Cim iz Mostara, KUD Kristal iz Županje, HKPD Bosiljak iz Čučerja, FA Sunce iz Subotice, KUD Mladost 1947 iz Subotice, MKC Népkör iz Subotice, KPD Jedinstvo-Egység iz Bajmaka, Hrvatsko-bugarsko društvo Prof. Stjepan Jurinić iz Sofije, Bíbor Semlyék Néptánccsoport iz Mórahaloma i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Publika je uživala u tradicijskim plesovima, pjesmama i nošnjama različitih krajeva. 

Tamburaška večer

Središnja proslava Dužijance započela je u petak Tamburaškom večeri, tijekom koje su i predstavljeni ovogodišnji predvoditelji Dužijance 2025. bandaš Tomislav Ivanković i bandašica Marija Dulić. Njih je, kako to nalaže dugogodišnja tradicija, predstavio katedralni župnik, no po prvi put u ovoj ulozi preč. Dragan Muharem. 
Ova večer poznata je i po izboru pratioca bandaša i bandašice koji su odjeveni u bunjevačku nošnju po vlastitom izboru. Tako su za prve pratioce izabrani Lana Vojnić Hajduk i Martin Vukov, za druge pratioce Martina Dulić i Marko Borović, dok su titulu trećeg para ponijeli Iva Kujundžić i David Temišvari. Kako i sam naziv večeri kaže, u glazbenom dijelu programa smjenjivali su se tamburaši. Nastupili su: Tamburaški orkestar HGU-a Festival bunjevački pisama s vokalnim solistima Emom Ivković, Markom Margetićem i Sarom Vukov. Zajedničku točku izvele su Iva Sudarević, Iva Dujak i Ela Vukov, a kao solisti nastavili su Magdalena Kujundžić, Ivan Vukov, Katarina Vukadinović i kao instrumentalna solistica – solo prim Ana Perčić, a sve pod dirigentskom palicom Mire Temunović. Uz njih su nastupili i poznati ansambli: Ruže, Amanet i Hajo, te vokalni solist Marko Križanović u pratnji tamburaškog sastava Misija iz Pečuha, a brojna publika uživala je u dvoipolsatnom programu. 
Dodijeljene su i nagrade najboljim aranžerima izloga koji za vrijeme proslave Dužijance krase grad Suboticu. Po odluci tročlanog žirija, prva nagrada pripala je postavci u izlogu Venera bike pod nazivom »Vrime prošlo – vrime koje se vratit više neće« koji su aranžirale Vesna Čović i Helena Štrbo, drugu nagradu dobila je obitelj Petra i Ane Gaković koja je ukrasila izlog slastičarne i pekarne Blaha Lujza pod nazivom »Zahvalno srce«, a treća nagrada pripala je postavci u izlogu butika Fara pod nazivom »Od zrna do kruva« čiji su aranžeri Ana Čipak i Jelica Horvacki.
Ž. V. / I. U.

Najave

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.