Izložba slika nastalih na 40. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame, koji je održan od 4. do 12. srpnja u Tavankutu, otvorena je prošloga petka u predvorju Gradske kuće u Subotici, tradicionalno uoči središnje proslave žetvene svečanosti Dužijance.
Na koloniji je nastalo 33 slike koje su izradile članice slamarskog odjela tavankutskog HKPD-a Matija Gubec, dvije sudionice kolonije iz Srijemske Mitrovice, jedna iz Velike (RH), a izložena su i dva dječja rada.
Nazočnima se obratila voditeljica slamarskog odjela Gupca Marija Rukavina Prćić ističući kako nije u pitanju otvaranje samo još jedne izložbe već se slavi jubilej koji sa sobom nosi bogatstvo povijesti, truda, umjetnosti i predanosti. 
»Ova kolonija već 40 godina okuplja zaljubljenice u stvaralaštvo, čuva tradiciju, pretvara slamu u umjetnost. Na ovogodišnjoj koloniji nastalo je 33 slike, a posebno smo ponosni što su dvije slike izradila djeca, naši najmlađi sudionici. Danas kad stojimo pred ovim slikama, ne gledamo samo umjetnička djela – pred nama je priča o zajedništvu, vidimo snagu žena koje su odlučile stvarati, njegovati kulturnu baštinu i međusobno se podržavati«, rekla je Rukavina Prćić.
Izložbu je otvorila nekadašnja dugogodišnja voditeljica ovog odjela Jozefina Skenderović koja je sudjelovala na svih 40 kolonija.
»Sad smo se neki dan Marija Dulić i ja prisjetile samih početaka kada smo naš četiri slamarke 1985. godine bile gošće nekadašnje Jugoslavenske kolonije kipara naivaca u Ernestinovu. Uz njihovu veliku podršku i pomoć smo iduće, 1986., sazvali Prvi saziv jugoslavenske kolonije slamarki. Prije koji dan smo se vratile također iz Ernestinova i srela sam se s jednim svojim znancem koji mi je kroz razgovor prokomentirao – ah, taj vaš ‘tavankutski sindrom’. Pa ako voljeti svoje i raditi za svoje, ljudi definiraju kao sindrom, složit ću se s tim. A mojih 40 godina na koloniji nije sve, ja sam sa slamom počela raditi pet-šest godina prije toga, a ni to nije početak ovog ‘tavankutskog sindroma’, i prije mene su bili neki koji su ‘bolovali’ od njega, poput Stipana Šabića i Nace Zelića koji su jako puno radili, a mi samo nastavljamo što su oni započeli. Vjerujem da će se ovo još jako dugo nastaviti i da neće prestati«, istaknula je Skenderović.
Uz slike od slame posjetitelji su do nedjelje mogli pogledati i druge radove nastale od zlatnih vlati žita, poput minijatura, čestitki, ukrasa, nakita i raznih suvenira.
I. Petrekanić Sič