Lijevo, desno, ili je sve isto? Ima li uočljivog razlikovanja u temeljnim ekonomskim i socijalnim politikama ovdašnjih stranaka i je li doprlo do svijesti građana Srbije već uvriježena egzatkna podjela svjetskog stanovništva na »jedan« posto onih koji imaju sve više i »devedeset devet« onih koji imaju sve manje? Ako dobro rasuđujem, u Srbiji ne postoji desni ili lijevi politički identitet, kao oblik identiteta onih koji dijele iste političke kodove, a ne postoji, jer između stranaka ne postoje nikakve pozicione razlike u odnosu na neoliberalnu monetarističku dominaciju. Znamo vrlo dobro da je ideologija tržišta ujedno »savršena«, uzorita, u najvećoj mjeri, par excellence ideologija oligarhije, vladavine manjine. Politolog Jure Vujić je to ovako napisao: »U Europi, pa i u SAD-u, ideološka je podjela na lijevo-desno, potpuno povijesno istrošena, jer su obje struje prigrlile pravila tržišne neoliberalne demokracije, kao model koji isključuje i negativno stigmatizira svaki pokušaj političke alternative izvan dominantnog tržišnog okvira.«

Europsku političku scenu je u nekoliko posljednjih godina obilježio i uspon lijevih stranaka, poput Sirize u Grčkoj i Podemosa u Španjolskoj, a povratak tradicionalnoj lijevoj agendi obilježio je izbor za lidera stranke britanskih laburista, radikalnog ljevičara Jeremyja Corbyna. Oni nastoje ponuditi uvjerljive odgovore na današnje probleme, a o temi kako se svjetonazorski, vrijednosno i kulturno danas razlikuju ljevica i desnica u Srbiji, razgovarali smo sa sociologm Srećkom Mihailovićem.

 

 

Postoje li danas u Srbiji stranke ljevice i desnice s definiranim programima za koje birači glasuju?   

 

U Srbiji danas nema ljevičarskih političkih stranaka koje imaju ljevičarski program i njemu dosljednu ljevičarsku politiku. Nema ni političke proljevičarske stranke koja bi se borila za radničke interese. Naravno, postoje nominalno lijeve stranke. Uostalom, tri takve su u vladajućoj koaliciji: Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića, Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića i Pokret socijalista Aleksandra Vulina. Nisu to ni stranke koje su se našle u zakonodavnoj vlasti poslije posljednjih parlamentarnih izbora, Demokratska stranka, Tadićeva Socijaldemokratska partija, Čankova Liga, a napose ne Liberalno-demokratska partija koju poneki svrstavaju »lijevo od centra«. Sve su to partije pseudoljevice. »Naprednjačka politika«, u kojoj zdušno sudjeluju spomenute stranke, tri u izvršnoj i zakonodavnoj, a ostale samo u zakonodavnoj vlasti, politika je desnog centra s povremenim izletima k ekstremnoj desnici. Otuda je riječ o strankama koje su »lijeve« po svom imenu, po dijelovima stranačkog programa i po ljevičarskoj samoidentifikaciji dijela članstva i simpatizera, a povremeno i stranačkog vodstva.

 

Zvonko Sarić

 

Opširnije u tiskanom izdanju