Intervju

Imali smo mnogo, a izgubili suviše

Imali smo mnogo, a izgubili suviše
Vojvođanski klub važi i danas kao »čuvar vatre« ideje vojvođanske autonomije.  O  temama –  škripi li što u APV, gasi li se ideja autonomije Vojvodine i što znači borba Vojvođanskog kluba za sadržajnu autonomiju ove pokrajine, razgovarali smo s dr. sc. Branislavom Kostić, predsjednicom ovog civilne udruge građanki i građana Vojvodine iz Novog Sada.
 
 
 
HR: Vojvodina ima službeni naziv Autonomna Pokrajina Vojvodina, prema Ustavu ove države. Dakle, to je službeni naziv, a za što se zalaže Vojvođanski klub, kao »čuvar vatre« za ideju vojvođanske autonomije, iako prema službenom nazivu ove pokrajine tu ne bi trebalo biti problema? Gdje škripi?
 
Škripi svuda.  I to toliko da se od škripe ne čuje ni jedan drugi zvuk. Ovih dana se navršava 28 godina od kako se, korak po korak, autonomija Vojvodine permanentno sužava. Svi koji su u tom razdoblju vladali Srbijom, bez obzira na ideološke razlike, prema Vojvodini odnosili su se kao prema zaposjednutom teritoriju. Zahvaljujući tom surovom i podmuklom, postupnom ukidanju autonomije Vojvodine omogućena je pljačka Vojvodine i njenih resursa. Imali smo mnogo, a izgubili smo suviše. Za značajan dio te pljačke, osim vlasti iz Beograda, krivi su nam i oni koji su bili izabrani da u Skupštini Vojvodine štite naše interese. Dobar primjer takvog pogubnog djelovanja vojvođanskih vlasti imali smo 22. svibnja 2014. godine. Tadašnji saziv Skupštine Vojvodine je dizanjem ruku za prihvaćanje upodobljenog Statuta Vojvodine na sebe preuzeo povijesnu odgovornost za slijed događaja kojima smo danas svjedoci. Ukidanjem nadležnosti Vojvodine, ali i brisanjem Srijema, Banata i Bačke kao povijesnih sastavnih dijelova Vojvodine, eliminiranjem Novog Sada kao glavnog grada Vojvodine, brisanjem nas kao građanki i građana Vojvodine, koji se od tada službeno zovemo »građani u Vojvodini«, uvođenjem takozvanih tradicionalnih obilježja Vojvodine stvoreni su temeljni preduvjeti da se Vojvodina kao višenacionalna povijesna pokrajina – postupno ukine.
 
HR: Za što se konkretno zalaže Vojvođanski klub?
 
Polazeći od činjenice da se Vojvodina sustavno pljačka i osiromašuje, a autonomija i samosvojnost multietničke Vojvodine se postupno brišu, Vojvođanski klub se, zajedno s ostalim članicama IV. Vojvođanske konvencije zalaže za Vojvodinu kao Republiku u federaliziranoj Srbiji. Mi vjerujemo da je to jedini način da spriječimo da položaj Vojvodine bude diktiran samovoljom stranke koja u danom momentu osvoji vlast u Srbiji. Vojvodina ima svoja historijska prava,  jer,  ne zaboravite – Vojvodina nije nastala na teritoriju Srbije, već je u njen sastav ušla voljom svojih građana. S druge strane, često se zaboravlja da Vojvodina nije ušla u sastav Srbije kao samostalne države, već u sastav Srbije, kao dijela  složene države u momentu njenog konstituiranja – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, potonje Kraljevine Jogoslavije, 1918. godine, odnosno  Federativne Narodne Republike Jugoslavije, potonje SFRJ, SRJ i Republike Srbije i Crne Gore, 1945. godine. Prestankom postojanja federacije kao pravnog, političko-ekonomskog i socijalnog konteksta, prestale su postojati garancije za položaj Vojvodine unutar Republike Srbije. Posljednjim Ustavom  SFRJ iz 1974., preciznije ustavnim amandmanima koje je Ustav izričito potvrdio, Vojvodina je bila definirana kao jedna od 8 konstituenata federacije, što implicira da je danas, 24 godine nakon raspada SFRJ, Vojvodina jedini entitet SFRJ čiji ustavno-pravni položaj nikada nije formalno rješavan. Iz toga slijedi da bi se s rješavanjem pitanja Vojvodine moralo otpočeti. Toga je de facto, svjesna i međunarodna zajednica. Na temelju tih činjenica, a imajući u vidu odnos Srbije prema Vojvodini, smatramo da građani Vojvodine imaju puno pravo zahtijevati ravnopravan položaj Vojvodine unutar Srbije, pravo na vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, pravo na samostalno ubiranje poreza na svom teritoriju, pravo na uređivanje svojih odnosa na temelju načela zajedništva svih etničkih grupa, bez isticanja »većinske  nacije« u odnosu na »manjine«. Mi vjerujemo da ni jedna nacija, bez obzira na svoju brojnost ne smije imati veća prava od drugih. To je suština naših zahtjeva i naše borbe za Vojvodinu kao jedinstvenu tradicionalno multietničku, multikonfesionalnu, građansku europsku regiju.
 
Zvonko Sarić
 
Opširnije u tiskanom izdanju

Tags:

  • #Branislava Kostić
  • #predsjednica Vojvođanskog kluba
  • #Branislava Kostić
  • #predsjednica Vojvođanskog kluba
  • #
Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.