Činom otkrivanja spomen-ploče u čast odvjetniku, virilistu, publicistu, pregaocu bunjevačkih Hrvata Agi Mamužiću i one posvećene povijesnim događajima koji su se zbili u kući u Subotici u kojoj je živio, stvarao i umro, u subotu, 7. lipnja ova je kuća postala trajni spomenik kulturne, društvene i političke baštine ovdašnjih Hrvata. Inicijator događaja bio je bački hrvatski kulturni i politički djelatnik Lazo Vojnić Hajduk koji u njoj živi, a suorganizator Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca koja je u njoj svojedobno osnovana.
Podsjetnik na povijesna zbivanja
Ago Mamužić (1844. – 1902.), utemeljitelj i istaknuti narodni preporoditelj, svojim je djelovanjem dao nemjerljiv doprinos oblikovanju nacionalne svijesti bunjevačkih Hrvata na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. U knjizi Povijest Hrvata u Vojvodini Petra Pekića stoji navod: »...Ago Mamužić bio je vješt politički organizator te je znao okupiti i za narodnu stvar oduševiti gotovo sve bunjevačke mase. Za vrijeme Antunovićeve akcije imao je važnu ulogu u nacionalnim pokretima Hrvata u Subotici. Njegov dom je vazda bio otvoren svim onima koji su radili za interese svoga naroda. Zato su ga Bunjevci osobito poštovali. Prilikom izborne borbe orila se na sve strane pjesma: Pokaži se bunjevačka snago, Živio nam naš Mamužić Ago!....«. Među ostalim, bio je pokretač i osnivač Pučke kasine 1878., a borio se i za uvođenje hrvatskog jezika u škole.
Program ovog svečanog događaja započeo je posjetom njegovom grobu na Bajskom groblju na koji su predstavnici hrvatskih institucija i udruga položili vijence, nakon čega su otkrivene dvije spomen-ploče postavljene na pročelju kuće u Ulici Age Mamužića 3 u Subotici. Prva ploča, kako je već navedeno, posvećena je Agi Mamužiću, a druga povijesnim događajima koji su se u njoj zbili – ovdje su osnovana inicijalna povjerenstva za pokretanje i osnivanje nekoliko važnih institucija hrvatske zajednice u Subotici, a to su: Pučka kasina (1878.), Kolo mladeži (1896.), Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji (2002.) i UBH Dužijanca (2014.).
Kao inicijator ovog događaja, o ideji i cilju postavljanja ovih ploča, Lazo Vojnić Hajduk je rekao kako je želio »dati na znanje našim ljudima da postoje oni koji su već davno otišli s ovog svijeta, a koji su činili nešto dobro za promidžbu nacionalnog identiteta i nacionalne kulture i sve ono što čini jedan etnicitet«.
»Ono što sam napisao o Agi i ovo što sam uradio i što nudim javnosti na znanje treba biti, među ostalim, poticaj stručnim ljudima da svojim radom potvrde postojanje elemenata i kulturnog sadržaja koji pripadaju zajednici bunjevačkih Hrvata. U sadašnjem vremenu personifikacije politike, znanosti, stvaralaštva, osvajanja trofeja, novih tehnologija i intelektualne premoći i tako redom, sve to, dakle, činimo preko pojedinca. Svi mi ovdje želimo isto: boljitak naše zajednice«, poručio je Vojnić Hajduk.
Poticaj za druga brojna obilježja
Predsjednik UBH-a Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić ovom je prigodom izrazio nadu da otkrivanje ove ploče bude poticaj da se slično učini i na drugim značajnim zgradama naše povijesne baštine i naših velikana, kako su to već učinili drugdje.
»U Zagrebu, na primjer, na svakom koraku možemo pronaći neku ploču na različitim zgradama s naznakom tko se u njoj rodio, tko je ondje živio i radio ili što se u njoj dogodilo. Slično imamo i u Mađarskoj i u drugim zemljama. Premda smo mala zajednica, u našem gradu ipak imamo bogatu povijest i veliku kulturnu baštinu te bi bilo dobro da generacijama koje dolaze poslije nas ostavimo u naslijeđe ovako lijepa obilježja. Vjerujem da već imamo neke podatke, a valjalo bi uložiti i dodatni trud kako bismo popisali sve značajne zgrade i sve značajne velikane našega naroda kojima bi valjalo podići spomenik ili postaviti spomen-ploču na kućama, odnosno zgradama u kojima su oni živjeli i radili«, istaknuo je Anišić.
Spomen-ploču otkrio je direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković.
»Ideja o nastanku naše udruge potekla je iz ove kuće i zato smo se odlučili biti nositelji ovog događaja. Znamo da je Ago Mamužić bio veliki kulturni i politički radnik i njegove ideje i mi na neki način danas pokušavamo provoditi i voditi našu zajednicu kako ju je on vodio prije više od sto godina«, rekao je Piuković.
U okviru svečanog programa u dvorištu kuće mogle su se pogledati prigodne izložbe – panoi s fotografijama iz pismohrane Laze Vojnića Hajduka, zbirka starih ručnih alata i predmeta korištenih u risu i svakodnevnim poslovima na salašu, te autentična soba u kojoj je Ago živio, sa sačuvanim namještajem, slikama i predmetima iz tog vremena.
Program je vodila dopredsjednica UBH-a Dužijanca Ljiljana Dulić, Lana Vojnić Hajduk kratko je predočila što je Ago Mamužić naveo u prvom broju Bunjevačkih i šokačkih novina iz 1870. godine, a Barbara Piuković je pročitala dio pjesme Nikole Kujundžića Pisma kasinska (Podvikuje bunjevačka vila) koja je prvi put otpjevana prilikom osnivanja Pučke kasine.
I. Petrekanić Sič
