Kultura

Djelo koje inspirira

U okviru projekta »Godine novog preporoda«, kojega koordinira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, ove se godine obilježava i 125. obljetnica rođenja svestranoga stvaraoca u području kulture Stanislava Prepreka (Šid, 21. travnja 1900. – Petrovaradin, 13. veljače 1982.). Središnji program tim povodom održan je u utorak, 27. svibnja, u crkvi Imena Marijina u Novom Sadu.
Preprek je ostao najpoznatiji kao skladatelj, a bio je i orguljaš, zborovođa, melograf, autor glazbenih studija i kritika, književnik, prevoditelj, ali i učitelj te knjižničar. Na svečanoj akademiji publika je imala priliku čuti dijelove iz Preprekovog opusa – njegove skladbe, poeziju i prozu. 

Glazba i pisana riječ

U programu su sudjelovali Katedralni zbor Albe Vidaković iz Subotice i zbor župe Imena Marijina Laudanti pod ravnanjem dirigenata Miroslava Stantića i Davida Bertrana, profesorica orgulja Vlasta Pokas Maestracci, zbor HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović te članovi literarne sekcije HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada Miroslav Tasić i Branka Dačević.
Na repertoaru zborova našle su se duhovne skladbe O sunce spasa, Isuse, Isuse, Bože moj, Krist je postao poslušan i Spomeni se dok je orguljašica Pokas Maestracci izvela Improvisatu.  

Brojni talenti u jednoj osobi

Predavanje o životu i djelu Stanislava Prepreka održali su profesorica književnosti i stručna suradnica u ZKVH-u Klara Dulić Ševčić te muzikolog i profesor glazbe Miroslav Stantić.
»Možemo reći kako je Stanislav Preprek bio jedna izuzetna osobnost u kojoj su se susreli brojni talenti. Ono što smo mi naveli – skladatelj, književnik, zborovođa, knjižničar – tek je dio njegova bogatog djelovanja. Kada govorimo o književnom radu, za života je objavio svega jednu pjesmu, a njegovo književno djelo sabrano je u knjizi Prognanik iz svijeta svjetlosti, koju smo tiskali 2012. godine. Na temelju te knjige priredili smo za ovogodišnje programe i jednu kraću brošuru kako bi informacije o Prepreku stigle do što većeg broja ljudi. Njegovo književno djelo još je pomalo neistraženo. Pjesništvo mu je bogato, ima različitih motiva i tema – u knjizi iz 2012. ukupno je 346 pjesama u 10 cjelina«, kaže Klara Dulić Ševčić.
Preprekov glazbeni opus je velik, ali nije dovoljno istražen i predstavljen javnosti. 
»Mislim da je ova akademija jedan od koraka prema tome da se njegove kompozicije bolje predstave široj javnosti. Mogu reći da je opus ogroman, i kad je riječ o duhovnoj i o svjetovnoj glazbi. Velik broj njegovih kompozicija još je nepoznat, iako je dio toga bio izdan još za njegova života. Bio je uvažen i u Udruženju kompozitora Jugoslavije, kao i u Vojvodini, ušao je u mnoge enciklopedije, ali je ostajao povučen jer su ga pogađale životne nedaće, poput gubitka vida. Veliku ulogu u zapisivanju, čuvanju ali i promociji Preprekova djela imao je prof. Đuro Rajković«, navodi Miroslav Stantić.

Kultura sjećanja

V. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako ukazao je na značaj njegovanja kulture sjećanja.
»Sve ove naše aktivnosti imaju za cilj da ukažemo na to kako je važno sjećati se naših velikana. Ali ne sjećati ih se radi pukog sjećanja nego da ovo sjećanje bude povod da ih bolje upoznamo. Jer njihovi su životni putevi često bili vrlo interesantni, osobnosti slikovite, društvene okolnosti u kojima su djelovali izazovne i promjenjive, suočavali su se s brojnim nedaćama, tragedijama, a unatoč tome ostavili su značajan trag. Drugi, ne manje važan način da ih upoznamo jest da uživamo u njihovim djelima: u pisanoj riječi, u glazbi, slikama, kipovima, i tako, obogaćujući naš duh, oni postaju dio nas, njihovo djelo nastavlja živjeti u nama«, kazao je Bako.
Programu u čast Prepreka nazočila je i pomoćnica pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Nevena Baštovanović.  
»Hrvatska zajednica među svoje velikane ubraja i znamenitog Petrovaradinca Stanislava Prepreka, osobnost renesansnog umjetničkog zamaha i ostvaraja, čije su stvaralaštvo i rad oplemenili i unaprijedili kvalitetu kulturnog a samim tim i ukupnog života ne samo uže nego i šire zajednice u Vojvodini. Još uvijek nedovoljno osvijetljen Preprekov doprinos i značaj zadaća su i inspiracija nama danas, kao što će biti i onima koji nakon nas budu došli«, rekla je Baštovanović.  
Kako je na kraju večeri poručeno, neka nam ovo bude poticaj da Prepreka slušamo i čitamo.
Svečana akademija u povodu Preprekova jubileja bit će održana i u njegovom rodnom Šidu, u nedjelju, 1. lipnja.
H. R.

Najave

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.