Intervju

 

 

 

Hrvati u Mađarskoj imaju bogatu prošlost, a i najraznovrsnija su hrvatska manjina izvan granica matične zemlje. Zajednicu čine Bunjevci, Šokci, Raci, Dalmatinci, gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati i bošnjački Hrvati, koji žive u različitim krajevima Mađarske – u Baranji i Podravini, Bačkoj, duž mađarsko-austrijske granice, te u okolici Kaniže i Budimpešte.  

Od 1994. središnje administrativno i političko tijelo Hrvata u Mađarskoj je Hrvatska državna samouprava (HDS). Aktualni predsjednik HDS-a je Ivan Gugan iz Pečuha, koji se ranije bavio novinarstvom, od 2011. kao odgovorni urednik hrvatske redakcije Mađarske televizije i Mađarskoga radija. S njime smo razgovarali o položaju Hrvata u Mađarskoj, njihovoj organiziranosti i problemima koje tište tu zajednicu. 

 

 

 

HR: Koliko Hrvata živi u Mađarskoj, a koliko ih sudjeluje u manjinskom životu zajednice – hrvatski birački popis, sudjelovanje u udrugama...?

 

Po popisu pučanstva broj Hrvata u Mađarskoj je 27.000, no mi vjerujemo da je bliže brojci od pedesetak tisuća. Većina naših ljudi sudjeluje na raznim programima, konzumira hrvatsku kulturu, a dosta njih aktivno sudjeluje i u političkom, društvenom, te kulturnom životu hrvatske zajednice.

Po zakonu birači na manjinske liste moraju se prethodno  registrirati, a to već ni zbog povijesnih razloga i loših uspomena za mnoge nije ugodno. Stoga se na ovim izborima registriralo oko 10.000 Hrvata.

 

 

HR: Jesu li Hrvati u Mađarskoj politički organizirani? U Skupštini HDS-a ima dvije liste, jedna ima 15 a druga 8 članova; postoji li razjedinjenost u zajednici, »pozicija« i »opozicija«?

 

Hrvati u Mađarskoj svoje interese mogu izboriti preko hrvatskih samouprava. Nakon izbora 2014.  utemeljeno je 118 hrvatskih mjesnih samouprava, 6 županijskih i glavnogradska, te Hrvatska državna samouprava,  koja ima 23 člana. Listu su postavili Savez Hrvata u Mađarskoj, kao najveća zemaljska civilna organizacija, te regionalne civilne udruge, Društvo gradišćanskih Hrvata i Društvo Hrvata kraj Mure. Nikako ne bih govorio o razjedinjenosti, više o nesuglasicama koje smo pokušali tijekom ovih godinu i pol dana razjasniti i vjerujem da smo u tome i uspjeli.

 

Davor Bašić Palković

 

Opširnije u tiskanom izdanju