Odgajivači golubova, ukrasne peradi, ptica i kunića u svoj kalendar posljednji vikend u siječnju upisuju kao datum Međunarodnog sajma peradarstva koji svaki odgajivač koji drži do sebe ili preciznije – svojih životinja, ne propušta. A i kako bi kada je somborski sajam, s tradicijom dugom skoro pol stoljeća, jedan od tri najveća u Europi. I nije slučajno što je baš u Somboru jer se rijetko koji grad kao Sombor može podičiti da ima četiri priznate pasmine golubova i jednu priznatu pasminu peradi. To su somborski bijeli gaćasti, somborski dugokljuni letač, somborski plavosrcasti, somborski žuti golub i somborska kaporka.
»Imam 66 godina i isto toliko golubarskog staža. S golubovima sam rođen. Djed je bio golubar, otac, ja, sin i unuci sada. Držim poštare za natjecanja, a za izložbe somborske dugokljune u više boja, somborske bijele, gaćaste i dalmatinske gimple. Somborski dugokljuni jedna je od najstarijih pasmina, a dalmatinska gimpla novija je pasmina u Vojvodini«, kaže Josip Gromilović iz Sombora.
Zbog novog prostora u kome se sajam održava ove godine bilo je manje eksponata, ali su odgajivači odabrali one najkvalitetnije. Ocjena je to i Slobodana Svrkote koji je ocjenjivao kuniće. 
»Svaka pasmina ima svoj standard. Kod kunića se ocjenjuje opći dojam, težina, kvaliteta krzna, pa potom obilježja pasmine. Ove godine dominantna je bila pasmina orijaš. To je najveća pasmina među kunićima. Brojni su bili primjerci novozelandskog bijelog kunića«, kaže Svrkota.
Sajam je i ove godine imao međunarodni karakter, a za to su se potrudili odgajivači iz susjednih zemalja. Kako Srbija nije u Europskoj uniji, otežan je dolazak odgajivača iz zemalja EU, pa su međunarodni karakter sajmu dali prije svega odgajivači iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, ali i jedan sudac za ocjenjivanje golubova iz Hrvatske. Završnica sajma bila je burza sitnih životinja kroz koju je ove godine prošlo nekoliko tisuća ljudi. Somborskim učenicima podijeljeno je 5.000 besplatnih ulaznica. 
Z. V.