U okviru nedavno održanih Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova u Subotici priređen je i okrugli stol na temu »Očuvanje nematerijalne kulturne baštine manjinskih zajednica u Republici Srbiji«.
Kako je tom prigodom ocijenjeno, nematerijalno naslijeđe manjina je bogato i doprinosi kulturnoj raznolikosti Vojvodine i Srbije. Ipak, niz je izazova u očuvanju toga naslijeđa u lokalnim zajednicama s obzirom na depopulaciju manjinskih zajednica, ekonomske migracije, asimilaciju, globalizaciju...
Zapisivanje i digitalizacija
Kako je na okruglom stolu zaključeno, jedan od načina da se baština sačuva jest uporaba suvremene tehnologije poput digitalizacije (izrade digitalnih arhiva i zbirki), audio i video zapisa... U istom kontekstu naglašena je važnost suradnje sa stručnjacima na istraživanju i zapisivanju baštine te upisu njezinih elemenata u registre. Čulo se i da kroz obrazovni sustav, aktivnosti ustanova i udruga treba raditi na edukaciji djece i mladih o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Također, suradnja i razmjena iskustava mogu pridonijeti boljem suočavanju s izazovima u ovom području, ocijenjeno je na okruglom stolu.
Nacionalno-manjinske zajednice prisutne su sa svojim elementima u Nacionalnom registru nematerijalnog kulturnog naslijeđa (NKN) Srbije. Primjerice, za Bošnjake su vezani elementi: Sjeničko peštersko ćilimarstvo, pazarske mantije, pojedine prakse (tkanje i kukičanje) u kontekstu izrade bošnjačke nošnje; Slovaci na listi imaju Slovačko naivno slikarstvo iz Kovačice (koje je nominirano i za UNESCO-ovu listu); Rusini i Ukrajinci zajedno imaju upisan običaj posvećenja uskršnjih korpi, kod Vlaha je upisan specifičan tip prehrane vezan za stočare. Kako je istaknuto, dio elemenata u Registru pripada pojedinim etničkim zajednicama dok ima i onih koje prakticira više zajednica (poput tamburaških praksi, ćurčijskog zanata, proljetnog praznika Đurđevdana...).
Istraživanje i promocija
U uvodom dijelu govorile su regionalna koordinatorica za nematerijalno kulturno naslijeđe (za područje Vojvodine) dr. sc. Tatjana Bugarski, etnologinja i sveučilišna profesorica u mirovini dr. sc. Milana Černelić i izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Marijeta Rajković Iveta.
U drugom dijelu okrugloga stola predstavljene su aktivnosti manjinskih zavoda za kulturu, ali i pripadnika tih zajednica (Mađari, Hrvati, Rusini, Slovaci, Rumunji) na istraživanju, očuvanju i promociji nematerijalne kulturne baštine.
U završnom dijelu govorile su osobe iz hrvatske zajednice (Subotica, Tavankut, Sombor, Surčin, Monoštor...) koje i same prakticiraju i čuvaju nematerijalno naslijeđe. Bilo je riječi o običajima, govorima, glazbi, plesovima i umijećima kao nekima od do sada 29 upisanih elementa u Registru nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji (»Živa baština«) koji vodi Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvati nemaju nijedan element upisan u nacionalni registar Srbije, ali su u procesu nominacije tri – Dužijanca, slamarstvo i dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora.
Regionalna koordinatorica za nematerijalno kulturno naslijeđe dr. sc. Tatjana Bugarski kaže kako se nacionalni registar tog naslijeđa vodi od 2012. godine i do sada je upisano 63 elementa.
»Osim toga što se rade nominacije na nacionalni registar, vrlo je važno da evidentiramo i druga nematerijalna naslijeđa koja su živa i koja možda neće biti u nacionalnom registru, najčešće zbog još uvijek nerazvijenih mjera očuvanja, no ako ih evidentiramo dio posla je urađen«, kazala je ona.
Slovačka zajednica trenutno priprema dva elementa za nominaciju u nacionalni registar – tzv. majsko drvo i specifičan vez na njihovoj muškoj nošnji.
»Izazov je nedostatak istraživača. Suradnju s drugim ustanovama nekako smo nadvladali i krenuli u istraživanje, svakako moramo obučiti istraživače kako bi posao išao lakše i brže«, kaže ravnateljica Muzeja vojvođanskih Slovaka u Bačkom Petrovcu Anna Séčová-Pintírová.
D. B. P.
