Intervju

»Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal – ljudski, gospodarski!«, navodi se na stranicama Državnog ureda za Hrvate izvan RH čiji je predstojnik Zvonko Milas nedavno posjetio vojvođanske Hrvate. Tijekom posjeta Milas je razgovarao s predstavnicima hrvatskih institucija i poručio kako je definiranje prioriteta hrvatske manjine u Srbiji  i traženje konkretnih načina i povezivanje s ljudima koji mogu i žele surađivati na ostvarivanju tih prioriteta najvažniji. »Razvijanje sustava suradnje s različitim institucijama u Hrvatskoj kako se ne bi trošile snage na stalno traženje pomoći i partnera u ostvarivanju pojedinačnih projekata jedan je od načina kako bi se moglo više uraditi«, poručio je Milas.

S obzirom na to da svaka hrvatska zajednica izvan RH ima različit položaj, potrebe i mogućnosti Državni ured kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske, nastoji prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti. Nakon susreta s predstavnicima hrvatskih institucija razgovarali smo s predstojnikom Milasom o njegovom viđenju sadašnjosti i budućnosti hrvatske manjine u Srbiji. 

 

 

HR: Obišli ste većinu hrvatskih manjina u okruženju Hrvatske i ako biste uspoređivali njihov položaj, kako biste ocijenili položaj Hrvata u Srbiji u odnosu na druge manjine i kakav dojam su na Vas ostavili hrvatska zajednica i njihovo vodstvo? Kako su ustrojeni, organizirani, na koji način ste ih doživjeli?

 

Prvi put mi je da se susrećem na ovako širokoj razini s hrvatskom zajednicom u Srbiji i drago mi je što sam vidio da su mladi ljudi angažirani. To je ono što budi nadu i osigurava nekakvu budućnost svemu onome što oni rade na očuvanju kulture, baštine, jezika... svega onoga što ih čini pripadnicima hrvatskog naroda i u tom smislu treba im apsolutno izići u susret u smislu svake pomoći. Primjerice, kroz prekograničnu suradnju, jer ovo jest prekogranična suradnja, kroz različite projekte i aktivnosti. Hrvatska je u Europskoj uniji i ima puno isksutva posebice u predpristupnim fondovima, IPA projektima, i možemo puno toga zajedno napraviti. Treba dobra volja, postoje zakonski okviri i treba samo ih primijeniti i ja ću se truditi da se to doista i dogodi. To mi je prije svega dužnost, a osim toga i ljudska obveza prema ljudima ovdje. 

 

HR: Jesu li po Vama oni kompetetni i ozbiljni u zastupanju Hrvata u Srbiji?

 

Siguran sam da jesu. Kao i svugdje, podjela, odnosno različitih mišljenja različitih pristupa istom problemu, uvijek je bilo i bit će i nikada nećete dobiti da bude potpuni konsenzus, ali je važno da je suština ista i da pripadnici hrvatskog naroda žele sačuvati ono što ih čini Hrvatima, ono što ih određuje onime što jesu i u tom smislu treba ih podržati i da zajedno doprinose tome. Hrvatska manjina u Srbiji je, uvjetno rečeno, mlada nacionalna manjina i mislim da je ovaj put da se mladi ljudi angažiraju, kao što je na primjer Ivan Ušumović, da se šalju na stjecanje iskustva u Bruxelles u parlament Europske unije da im se omogući edukacija u svladavanju projekata za predpristupne fondove, a sutra i pristupne, dobar put. Način na koji se ovdje Hrvatskom nacionalnom vijeću u Srbiji govori o sustavu obrazovanja, informiranju, kulturi, očuvanju hrvatskog jezika po meni apsolutno ima smisla i treba se još više staviti u jedan određen sustav koji će na koncu dati rezultate. Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji je vrlo intenzivno angažirana koliko sam uspio primjetiti za očuvanje svih onih vrijednosti koje ih čine onime što jesu, ali i na zalaganju za prava koja im pripadaju kao i sudjelovanje u zastupanju na svim razinama, kako lokalnom tako i regionalnom i republičkom.

 

Jasminka Dulić

 

Opširnije u tiskanom izdanju