Kultura

Prekretnica u proslavi Dužijance

U nakladi UBH-a Dužijanca nedavno je objavljena knjiga Nace Zelića Javna proslava Dužijance od 1968. do 1971. godine u Subotici : svjedočenje. Autor knjige je 93-godišnji sudac, diplomat i kulturni djelatnik koji je i sam, kao član Organizacijskog odbora, sudjelovao u organiziranju gradske Dužijance u Subotici u navedenom razdoblju. Knjigu je uredio direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković. 
Na inicijativu skupine hrvatskih intelektualca od 1968. usporedno se s crkvenom dužijancom održavala i gradska dužijanca koja je, oplemenjena brojnim novim sadržajima, izrasla u folklorno-turističku manifestaciju subotičke općine. Dio tada iniciranih sadržaja – Kolo s izborom bandaša i bandašice, Takmičenje risara, konjičke utrke, Skupština risara te likovne izložbe i druge priredbe – prisutni su i u današnjoj proslavi žetvene svečanosti. Prikazivani su i drugi elementi narodnog života, kao što su poljodjelski radovi a na završnoj svečanosti na glavnom subotičkog trgu podignuta je pozornica s improviziranim salašom gdje je prikazivan običaj obiteljske dužijance. Ovime je obnovljeno javno obilježavanje dužijance koje je postojalo do 1940. jer je nakon Drugog svjetskog rata zbog nastalih političkih promjena organizirana samo u okrilju Crkve. 

Okolnosti i dokumenti

Zelić piše o programu navedenih gradskih dužijanci kao i o okolnostima u kojima je ona nastajala kao prekretnica u održavanju ove manifestacije. Svoje svjedočanstvo dokumentira brojnim fotografijama, plakatima, pozivnicama, prospektima, značkama, medijskim napisima i dr. 
»Ovo svjedočanstvo također značajno pridonosi boljemu sagledavanju povijesti same Dužijance kao javne manifestacije te boljem razumijevanju okolnosti u kojima je ona, nakon stagnacije uslijed nepovoljnih društvenih i političkih okolnosti, počela stasavati u veličanstvenu folklornu manifestaciju. Upravo je ta inicijativa iz 1968. godine pokazatelj kako se, usprkos i unatoč nepovoljnjim prilikama, ali dobro odmjerenim potezima, može doći do preokreta i oživljavanja brojnih zapuštenih tradicija značajnih za opstojnost i izražavanje identiteta Hrvata Bunjevaca u Bačkoj. Premda je 1971. godine, uslijed političkih progona Hrvata, ponovno došlo do promjena, ovom je inicijativom Dužijanca prebrodila poteškoće i postupno postajala rasadištem obnove i revitalizacije tradicijske kulture, odnosno pronađen je način kako da se pojedini njezini segmenti uklope u suvremeni društveni kontekst, kako u okviru Dužijance tako i vraćanjem obilježavanja običaja u okvire njihovog izvornoga izvođenja ... Osim toga, obnovljeni sadržaji održavali su se usporedno s crkvenom dužijancom do trenutka kada je za njihovo ujedinjenje osvanuo najprikladniji trenutak i ona kao takva traje i danas«, navodi u predgovoru etnologinja i sveučilišna profesorica u miru prof. dr. sc. Milana Černelić.  

Prekid entuzijazma

Entuzijazam subotičkih Hrvata vezano uz gradsku dužijancu prekinula je sjednica Izvršnog komiteta CKSK u Karađorđevu, u prosincu 1971. koja je »presudila« tzv. Hrvatskom proljeću gdje je kažnjen veliki broj aktivista i drugih kadrova pa tako i članovi zagrebačke Matice hrvatske u Bačkoj. Kako u pogovoru navodi Naco Zelić, u Subotici su prema tzv. matičarima poduzete vrlo rigorozne mjere: »mnogi su podvrgnuti montiranim sudskim procesima pa su završavali u zatvoru, drugi su ostajali bez radnog mjesta zbog čega je cijelim obiteljima egzistencija postajala ugrožena, što je mnoge natjeralo na iseljavanje«. Većina članova organizacijskog odbora Dužijance, koji su bili i članovi zagrebačke Matice hrvatske, od 1972. isključeni su iz sudjelovanja u društvenim aktivnostima, pa tako i Dužijance iste godine.
»Sljedećih godina u žetvenim priredbama od Dužijance nije ostalo ni ‘d’. U Subotici su organizirane Žetvene svečanosti naroda i narodnosti Jugoslavije a Dužijanca kao proslava žetvenog običaja bunjevačkih Hrvata više se nije smjela pominjati«, piše Zelić. Tek 1993. udruga Bunjevačko kolo postiglo je da se crkvena i civilna dužijanca spoje u jedinstvenu proslavu.    
Po cijeni od 1000 dinara, knjiga Javna proslava Dužijance od 1968. do 1971. godine u Subotici : svjedočenje može se kupiti u sjedištu UBH-a Dužijanca pri župi sv. Roka u Subotici. Subotička promocija knjige planirana je za 20. kolovoza, a nakladnici najavljuju promociju i u Zagrebu. 
D. B. P.

Najave

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.