Kultura

»Zdravo budi, Marijo«

Kako su monoštorski Hrvati veliki štovatelji Blažene Djevice Marije, mjesni KUDH Bodrog je 2006. godine pokrenuo Festival marijanskog pučkog pjevanja (Međunarodni marijanski pučki festival). I ove godine, 22. lipnja, istim povodom u monoštorskoj crkvi svetog Petra i Pavla okupile su se pjevačke skupine iz Srbije i Hrvatske. Ovogodišnji festival održan je pod sloganom »Zdravo budi, Marijo«, a fokus je bio na predbožićnim (adventskim) marijanskim pjesama, budući da se, kako je naglašeno, pobožnost prema Djevici Mariji očitovala u radosti predbožićnih pučkih napjeva.
Nastupile su pjevačke skupine KUD-a Seljačka sloga iz Šljivoševaca, GKUD-a Ravangrad iz Sombora, KUD-a Seljačka sloga iz Gradišta, vokalna solistica Marija Kovač i Filip Čeliković (orgulje) iz Subotice te domaće glazbene snage: Kraljice Bodroga, Bodroški bećari i Dječji zbor KUDH-a Bodrog i tamburaši odsjeka Muzičke škole Petar Konjović u Monoštoru.

Bogatstvo pučkih napjeva

»Pjesma je utkana u samo biće monoštorskog naroda, vjernoga puka koji je kroz vjeru stvarao glazbeno-tradicijsku kulturnu povijest kroz desetljeća. Iznimno bogati pučki, marijanski napjevi pripadaju biserima tradicijske glazbene baštine Monoštora, a u njima je sačuvano narodno sjećanje na biblijsku tematiku koja je ispjevana jednostavnim narodnim jezikom, a i danas se izvodi na način kako su ih nekada izvodile žene prije sto i više godina u selu. Ukoliko su šume i vode oblikovale način života stanovnika Monoštora, stvarajući jedinstveno harmoničan spoj okruženja i tradicije, onda je vezanost katoličkog puka na vjeru nadahnuo prebogatu tradicijsku baštinu u vidu marijanskih pučkih napjeva. Ova činjenica nam je danas itekako važna, kada smo započeli proces nominacije nematerijalnog kulturnog naslijeđa Hrvata na nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine Srbije, odnosno kada smo započeli nominaciju dvoglasnog pjevanja šokačkih Hrvatica iz Monoštora na tu listu«, rekla je u uvodu programa predsjednica KUDH-a Bodrog Anita Đipanov Marijanović. 
Koncertni program bio je povezan u jednu cjelinu, a završen je zajedničkom izvedbom pjesme Čuj nas, Majko, nado naša te uz poruku: »Glazba je nadahnuće, pjesme su mir i molitva. Neka nam je svima Marija uzor i inspiracija za dobra djela.« 
S obje strane Dunava

Šokačke udruge s obje strane Dunava dobro su povezane te su na monoštorskom festivalu ove godine bili KUD-ovi Seljačka sloga iz Šljivoševaca i Gradišta. 
»Naše Društvo obnovilo je rad 2003. godine nakon duge stranke uvjetovane Hrvatskim proljećem. Organiziramo smotru Suncokret mi urodio, diko, koja će ove godine biti dvadeseta. Nadamo se da ćemo ove godine ugostiti i Monoštorce. Inače, prvi puta smo u Monoštoru i predstavili smo se s tri marijanske pjesme. Jedna od njih, Sitna ljubica je autohtona i njezin je autor teksta i glazbe pokojni orguljaš iz Šljivoševaca Jozo Azenić«, kaže voditelj KUD-a Seljačka sloga iz Šljivoševaca Josip Varžić.
»Rado smo prihvatili poziv predsjednice KUDH-a Bodrog jer volimo doći i nastupati kod naših Hrvata Šokaca gdje god oni žive. Ovo nam je prvi nastup u Monoštoru i jako nam je lijepo ovdje. Izvodili smo pjesme koje se danas u selu više ne izvode. Riječ je o pjesmama koje su pjevale naše bake kad su bile mlade. Mi kao voditelji KUD-a istražujemo tradiciju pjevanja, plesa i glazbe u selu te to nastojimo oživjeti. U pjesmama koje smo izveli večeras ima, što bi rekli etnolozi, naslaga tradicije, one se u nekim momentima razlikuju od onih u službenim crkvenim pjesmaricama. Jednu od pjesama Zdrava budi, Marijo, Bog te je proslavio izveli smo na ikavici, poput naših baka«, navodi Vinko Babić iz KUD-a Seljačka sloga iz Gradišta.
Organizatori na festival redovito pozivaju i udruge iz okolice koje njeguju pravoslavnu duhovnu glazbu, a ove je godine to bio GKUD Ravangrad iz Sombora, odnosno njihova ženska pjevačka skupina Varošanke. 
»Predstavljamo se s tri pjesme posvećene Djevici Mariji, dvije su iz katoličke a jedna iz pravoslavne tradicije. Festival je odličan, dolazimo redovito, imamo odličnu suradnju s Kraljicama Bodroga«, kaže Kata Čonić iz GKUD-a Ravangrad.
Među ostalim, ovom događaju nazočili su i predstavnici Generalnog konzulata Hrvatske u Subotici, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Katoličke Crkve i hrvatskih udruga.
Pokrovitelji Marijanskog pučkog festivala u Monoštoru bili su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grad Sombor, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 
D. B. P.

Najave

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.