Širom Vojvodine

Sudeći po broju plastenika koji se sve češće mogu vidjeti u srijemskim vrtovima, može se sa sigurnošću reći da plastenička proizvodnja u Srijemu dobiva sve veći značaj. Sve je više uspješnih povrtlara koji se isključivo bave proizvodnjom povrća u zatvorenom. Iako takav vid proizvodnje iziskuje velika ulaganja, svakodnevni trud i rad i mnoga odricanja, neki od uspješnih povrtlara iz Srijema u plasteničkoj proizvodnji vide svoje osnovno zanimanje tvrdeći da se od tog posla može živjeti. Ipak, ne spore da bi im pomoć države u vidu određenih poticaja dobro došla. Jedan od povrtlara koji se uspješno bavi plasteničkom proizvodnjom već deset godina je i Stevan Mor iz Kukujevaca.

 

 

Težak početak

 

Na samom izlasku iz Kukujevaca prema Erdeviku, odmah pored obiteljske kuće Mor, nalaze se dva plastenika, jedan veći i jedan manji, u kojima ova obitelj provodi najveći dio svog vremena uzgajajući povrtlarske kulture. Sve je počelo desetak godina prije kada je Stevan odlučio napraviti jedan mali plastenik: 

»Imao sam želju da mi povrtlarstvo bude osnovno zanimanje. Prije nego što sam se odlučio na taj korak, s obzirom na to da sam radio kao vozač, promatrao sam kako niču plastenici diljem Vojvodine. Prvo sam se raspitivao, jer ništa nisam znao o povrtlarskoj proizvodnji, a zatim sam otišao u Bosnu gdje je to zanimanje rasprostranjeno, kako bih saznao kako se to radi. Polako sam učio i usavršavao se, ali i danas učim i još uvijek nisam dovoljno usavršio svoje znanje.«

A kao i svaki drugi i njegov početak posla je bio težak: 

»Krenuo sam vlastitim sredstvima. Bio sam siguran da ja to mogu, iako zemlje nisam imao puno. Najprije sam napravio mali plastenik i prve cijevi za njega sam dobio od prijatelja. Poslije sam cijevi kupio sam kako bih napravio drugi manji plastenik. Za veliki plastenik moj otac je prodao jutro zemlje i taj novac sam uložio u izgradnju. Danas održavam dva plastenika na 7 ari zagrijanog prostora. U oba plastenika posjedujem grijanje na slamu kako bih biljkama osigurao odgovarajuće uvjete za razvoj«, kaže Steva. 

 

Opširnije u tiskanom izdanju

 

S. Darabašić