Više od stotinu knjiga postalo je dijelom knjižnoga fonda Knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić* Na ovim prostorima su se ljudi pomalo asimilirali i dosta njih zaboravlja hrvatski jezik, kaže Rajković*  Postoji jedno ozračje među roditeljima koji ne žele svoje dijete upisati na nešto što se zove hrvatsko ili katoličko, ističe i vlč. Duspara

 

 

Više od stotinu knjiga postalo je dijelom knjižnoga fonda Knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić koja djeluje u sklopu dvaju hrvatskih društava: Zajednice Hrvata Zemuna i Društva hrvatske mladeži Zemuna. Donaciju je Knjižnici i čitaonici Ilija Okrugić uručilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a donirane knjige su uglavnom književna djela suvremenih hrvatskih pisaca. Obogaćivanje knjižnog fonda Knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić je za njih, kako navode, od velikog značaja jer, osim njegovanja i očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u Zemunu koji im je temeljni zadatak,  obogaćen knjižni fond bit će i od velike koristi u njegovanju hrvatskog jezika i kulture.

 

Zavidan broj književnih djela

 

Danas Knjižnica Ilija Okrugić posjeduje oko 2.300 knjiga koja su mahom kupljena na sajmovima, dok je ostali dio prikupljen od različitih donacija kako Hrvata iz Zemuna i Beograda i iz ostalih gradova, tako i od donatora iz Hrvatske: 

»Dolaskom Stjepana Glasa u Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu na mjesto opunomoćenog ministra i zahvaljujući njegovom posredništvu s Ministarstvom kulture u Zagrebu,  naša čitaonica postala je bogatija za još stotinu djela hrvatskih suvremenih pisaca. Osim knjiga koje imamo u našoj čitaonici, gdje prevladavaju djela hrvatskih klasika ali i drugih pisaca iz Srbije, sada posjedujemo i djela hrvatskih suvremenih književnika, što mi je posebno drago. Knjige još uvijek nisu katalogizirane, ali će u najskorije vrijeme i to biti završeno i svi zainteresirani će moći knjige posuditi i čitati«, kaže predsjednik Zajednice Hrvata Zemun i knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić Zvonimir Rajković.  

Knjižnica i čitaonica Ilija Okrugić u Zemunu za članove ove udruge je od iznimnog značaja. Redovito se okupljaju u Knjižnici, gdje se često održavaju književne večeri i prelistavaju se tjednici na hrvatskom jeziku. Iako prema riječima predsjednika Udruge interes za čitanjem knjiga posljednjih godina opada, posjetitelja i zainteresiranih ipak ima, napose u zimskom razdoblju: 

»To su uglavnom učenici koji se školuju u Hrvatskoj, ali i izvjestan broj članova Udruge. Veliki broj književnih djela u Knjižnici i čitaonici svakako pruža dobar put i za njegovanje hrvatskog jezika. Zato mi je drago kada vidim mlade ljude da dođu ovdje. Na ovim prostorima su se ljudi pomalo asimilirali i dosta njih zaboravlja hrvatski jezik. Mi jesmo Hrvati, ali ovdje govorimo ekavicom iako nam hrvatski jezik nije stran. Ima nas dosta koji rado čitamo knjige na hrvatskom jeziku, ali ima i onih koji su porijeklom iz Hrvatske i koji ovdje žive godinama. Njima je srce uvijek puno kad pronađu knjigu omiljenog hrvatskog pisca, a koju godinama nisu uspjeli naći«, ističe Rajković.