Istoga dana kada se u Kotoru održavao samit Europske unije i lidera zemalja regije, na Dan Europe 16. svibnja, na Ekonomskom fakultetu u Subotici održana je rasprava o Planu rasta EU za zapadni Balkan. O primjeni tog plana, kojim je predviđeno šest milijardi eura za ubrzavanje reformi i ekonomski rast, u Kotoru su dan prije razgovarali ministri europskih poslova i financija zemalja regije i predstavnici Europske komisije.
Rasprava održana u Subotici dio je kampanje »Europa je naša kuća« koju je Delegacija Europske unije u Srbiji pokrenula koncem travnja i tijekom koje će biti održane slične javne rasprave u Novom Pazaru, Nišu, Užicu i Kragujevcu s ciljem angažiranja javnosti i zainteresiranih strana u konstruktivnom dijalogu o putu Srbije k europskim integracijama i optimalnom korištenju sredstava iz Plana rasta EU.
Četiri stupa plana
Šef suradnje u Delegaciji EU u Srbiji Nicola Bertolini je predstavio Plan rasta za zapadni Balkan kojim je predviđeno da se u razdoblju od 2024. do 2027., s 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde povoljnih kredita za šest zemalja regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), pomogne provođenje neophodnih reformi i ispunjavanje obveza iz procesa europskih integracija i ubrza ekonomski rast. Iznos koji će svaka ekonomija dobiti ovisi o brzini provođenja neophodnih reformi i ispunjavanja obveza iz procesa europskih integracija, kao i od broja projekata koje su spremni kandidirati pred Europskom komisijom kako bi povukli sredstva iz zajedničkog fonda.
Plan rasta temelji se na četiri stupa – prvi je jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU, drugi podrazumijeva jačanje ekonomske integracije u okviru zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta na osnovu pravila i standarda EU, treći je ubrzanje temeljnih reformi, a četvrti povećanje financijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan za razdoblje od 2024. do 2027.
»Srbija ima mnoge mogućnosti koje su od izuzetnog značaja, one će donijeti mnoge promjene, kako za Srbiju, tako i za zapadni Balkan. Očekuje se preko 400 milijuna godišnje kako bismo uspjeli tijekom 2026. i 2027. godine stići do očekivanog pridruživanja«, izjavio je Nicola Bertolini.
Predstavnica Nacionalnog konventa o EU (mreže organizacija koje podržavaju ulazak Srbije u EU) Ivana Lazarević rekla je kako »EU i dalje vidi Srbiju i čitav zapadni Balkan kao buduće zemlje članice, i ono što pokušavaju raditi s nama je da nas treniraju za taj trenutak«.
»Plan rasta jest ambiciozan, ali isključivo ovisi od nas koliko ćemo ga iskoristiti, na svim razinama – nacionalnoj i regionalnoj. Subotica se nalazi u blizini članice EU i sigurno ima više prednosti u odnosu na ostale gradove. Naš zadatak je dokazati da smo napredovali kako bismo privukli određena sredstva. Očekujemo od Ministarstva za europske integracije da iziđu s reformskom agendom kako bi se vidjelo što je planirano da Srbija dalje uradi na Planu rasta i ulaska u EU«, rekla je Lazarević.
Uvjet strukturne reforme
Profesor Ekonomskog fakulteta u Subotici dr. sc. Novica Supić je rekao kako će gotovo jedna trećina planiranih sredstava biti namijenjena Srbiji.
»Ovo podrazumijeva da će Srbija biti u mogućnosti da povuče najveći dio sredstava u okviru ovog projekta. Gotovo 1/3 sredstava će biti namijenjena Srbiji što se objašnjava njenom veličinom u odnosu na druge zemlje. Korištenje sredstava uvjetovano je strukturalnim reformama koje podrazumijevaju da se naš ekonomski i društveni ambijent prilogođava onome što postoji u EU. Tu nije striktno u pitanju novac već reformiranje društva. Mora se osigurati vladavina prava, borba protiv korupcije, efikasna javna adminstracija...«, rekao je Supić.
Glavna i odgovorna urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović osvrnula se na ovu inicijativu rekavši da ju prvenstveno smatra političkom s ciljem da se regija ohrabri u njenom posustalom euroentuzijazmu. »Smatram ovu inicijativu neophodnom, možda čak u posljednji čas i mislim da treba povećati i političke napore od strane EU da se i vlast u Srbiji malo više založi za ispunjenje kriterija, i tu prije svega mislim na vladavinu prava. Jer, oprostite, ako imate 4,5 milijarde direktnih stranih investicija, a domaće su jako male, ne može se to tumačiti drugačije osim kao nepovjerenje domaćih investitora u vladavinu prava. Svaka zemlja koja se želi razvijati i ostvariti rast mora pospješivati domaće investicije«, rekla je Stepanović.
J. D.
