Diljem Vojvodine

Što rade mame kad »ne rade«?

Podugačak je popis onoga što sve mame rade, a najbolje se vidi ako odluče ne raditi. Tada svi u obitelji shvate mamin posao, koji, iako traje dulje negoli i jedno drugo radno vrijeme, nije plaćen. No, jasno je (bar mamama) da one to niti ne rade za novac nego iz ljubavi. Ipak, i ta ljubav ima granice, pa mame ponekad vole i trebaju imati »svojih 5 minuta«.
Mama Mirjana Iršević, po struci (u kojoj nikada nije radila) je grafička dizajnerica, no zato se oprobala u trgovini, u laboratoriju za analizu voća i povrća, te pakiranju istoga. No, kada je ostala trudna, ugovor više nije produljen. Tada je donijela odluku.

»Bijeg« u plastenik 

»Odlučila sam da neću niti tražiti drugi posao nego da ću se posvetiti obitelji, djeci. No, ipak mi je falio neki ‘ventil’ koji me ispunjava i gdje mogu ‘pobjeći’ od ustaljenog svakodnevnog posla. Tada sam se usmjerila na cvijeće koje jako volim. Sve je krenulo od jednog pelca, pa drugog... Pa saksije, druge, treće... A onda je kuća postala mala za sve cvijeće. Došla sam na ideju kako bih tu moju ljubav prema cvijeću mogla usmjeriti i na drugi put. Tako smo 2015. podigli prvi plastenik koji smo ukopali i grijali tijekom zime kako bih sačuvala sve primjerke hibiskusa i drugog bilja koje je bilo u cvatu«, priča Mirjana Iršević.
Danas, nakon devet godina je druga priča, Mirjana ima četvero djece: Anđelu (10,5 godina), Danicu (8,5), Marka (7) i Teodoru (6), a s brojem djece rastao je i broj plastenika, te ih danas ima tri. 
»Na prvom mjestu sam supruga i majka, a onda kada je sve u kući gotovo, kada su svi siti i kada su njihove potrebe zadovoljene, onda me čeka moje cvijeće koje niti plače, niti ima velike prohtjeve«, priča kroz smijeh Mirjana i pojašnjava: »Jednostavno me ispunjava kad ga zalijevam, orezivam, kada vidim da ono raste, buja, rađa… U plastenicima provodim svoje slobodno vrijeme. Istina, kada imam puno posla oko cvijeća u pomoć uskače i suprug Jasmin i djeca, i onda je to još jedan moment da budemo skupa, da se priča, druži. Tako nas cvijeće sve dodatno zbliži«.

Mnoštvo boja i mirisa 

Da bi plastenici bili ispunjeni cvijećem, a osobito sva tri, trebalo je i treba puno pažnje, vremena i dobre volje. Mirjana je postupno razmnožavala svoje uzgojeno cvijeće, a uz to učila je od profesionalaca, kupila savjete i »male tajne« na internetu, ali učila je i na vlastitim pogreškama. 
»Kada bi neka vrsta cvijeća lijepo rasla, pa i prerasla, onda bih je umnožila i od jedne napravila 10 saksija. Tako je krenulo razmnožavanje. Jasno je da je tu bilo i početničkih pogrešaka, pa da neko nije preživjelo, ali to je škola. Trudim se svakoj biljci zapamtiti ime i saznati što više detalja potrebnih za njen kvalitetan rast. Ispunjava me kada su moje biljke zdrave, kada mogu uživati gledajući rast svakog novog lista ili cvijeta«, priča Iršević.
Nemoguće je pobrojati što se sve nalazi u ovim plastenicima, ali tijekom cijele godine tu su ciklame, dracena, kalanhoe, hibiskus, sukulenti... i neizostavni jasmin. Kada dođe vrijeme za njih, onda su tu i muškatle, petunije, lijepa kata, maćuhice..., a za prigodne datume, poput prošlog Dana žena, u ponudi je i rezano cvijeće: ruže, tulipani, orhideje... 
Iako bavljenje cvijećem izgleda kao sezonski posao, naša sugovornica kaže kako ima posla tijekom cijele godine, jer se zdrava biljka, puna cvjetova ne »stvori« preko noći nego je u nju i njen razvoj uloženo puno truda. Tako se primjerice primula, belis i drugo proljetno cvijeće sije već u kolovozu, kako bismo u njemu uživali na proljeće.
Među brojnim biljkama u Mirjaninim plastenicima našli su se i sukulenti koji su zahvalni za sve početnike, jer čuvaju u sebi vodu i ne treba ih često zalijevati, a lako se razmnožavaju, lijepo kombiniraju, uz sve to zauzimaju malo mjesta. Kroz razgovor s Mirjanom saznali smo i puno »malih tajni« cvjećara, koje je Mirjana podijelila s nama i koje donosimo u nastavku, a koje mogu pomoći kod uređenja vrta ili balkona. Baviti se cvijećem je prava umjetnost, osobito ako između toga morate žonglirati i s domaćom zadaćom, kuhanjem, glačanjem, spremanjem... Možda je to i odgovor na pitanje što rade mame, kad »ne rade«? – one su umjetnice života.
Ž. V. 

Najave

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.