Nakon istraživanja skupine bunjevačkih Hrvata studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu na ovim prostorima nastavili su istraživanje šokačke skupine Hrvata. Posljednja grupa studenata svoj terenski rad završila je nedavno.
Svakidašnji život nešto je što se podrazumijeva i nešto što obično ostaje zabilježeno samo u sjećanjima i pričama ljudi, a kada nestane starih ljudi nema više ni priča ni sjećanja. Na sreću, to se neće dogoditi s bunjevačkim i šokačkim Hrvatima u Bačkoj, jer njihovu tradiciju već nekoliko godina istražuju i rezultate istraživanja publiciraju studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta iz Zagreba. U susretu s kazivačima studenti prikupljaju podatke o prehrani, običajima za ukop, porodnim običajima, narodnim vjerovanjima, svatovskim pjesmama i svemu onome što je nekada činilo svakidašnji život. Posljednja skupina od dvadesetak studenata boravila je u Baču, Monoštoru i prvi puta u Santovu u Mađarskoj, gdje također živi šokačka skupina Hrvata. Etnološka istraživanja vojvođanskih Hrvata započela su 2011. godine, a provode ih studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod mentorskim vodstvom prof. Milane Černelić, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata.
»Ova je suradnja rezultirala ozbiljnim znanstvenim publikacijama o bačkim Hrvatima Bunjevcima, što nam je cilj učiniti i s Hrvatima u Podunavlju i u Srijemu. Od neprocjenjive je važnosti ovo istraživanje koje provodimo u kontinuitetu već šestu godinu, jer se od zaborava čuva autohtona tradicijska kultura Hrvata na čemu smo iznimno zahvalni svim našim suradnicima na terenu, kao i kazivačima koji su odvojili vrijeme za studente, dali osobne arhive i aktivno sudjelovali u zapisima naše kulture. Ovo je istraživanje potaknulo i mnoge udruge na oživljavanje nekih običaja, pa je stoga još vrjednije. Iako smo šokačku tradiciju već ranije istraživali, uključivanje Hrvata u Santovu je ključno u povezivanju podunavskih Šokaca. Zahvaljujući prof. Černelić povijesno zajedničko naslijeđe je u Santovu objedinjeno, a to će biti vidljivo i u monografiji na koju računamo nakon još jednog kontrolnog istraživanja u sada posjećenim mjestima. Nakon istraživanja i zapisivanja tradicijske kulture Bunjevaca i Šokaca, u planu je i terensko istraživanje hrvatske tradicije u Srijemu, kako bismo zabilježili ono što još živi među našim Hrvatima, a od neprocjenjive je važnosti i možda je ovo posljednji trenutak za ovaj pothvat jer je sve manje onih koji pamte nekadašnji način života«, kaže menadžerica za kulturu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković.
Zlata Vasiljević
Opširnije u tiskanom izdanju
