Prateći aktualna događanja u inozemstvu i u našoj državi, da sam filmski redatelj, mogao bih snimiti rimejk filma Pétera Bacsóa Svjedok. Naime, u tom filmu postoji jedna mnogo citirana rečenica koju izgovara drug Virág (Cvećka) zadužen za unutarnju sigurnost: »Znate, druže Pelikán, međunarodna situacija se intenzivira«. Dalje objašnjava: »Mi dajemo udarce, ali ih i dobijemo«. Drug Pelikán je čuvar nasipa za obranu od poplave; optužen da je tajno nedozvoljeno klao svinju. Film je snimljen 1968./9., deset godina je bio u »bunkeru«. Prikazan je tek 1979. godine kada je doživio veliki uspjeh u zemlji i na prestižnom filmskom festivalu u Kanu. Kritičari film svrstavaju u satiričnu komediju-dramu. Riječ rimejk (eng. rimake) znači: 1. ponovno stvaranje nekog umjetničkog djela; 2. nova verzija ranije snimljenog filma, serije itd. Interesantno, u mađarskom jeziku ima još jedno značenje: nanovo smišljeno (újragondolt). Ovaj izraz često se koristi u kuharskim emisijama kada kuhar (šef kuhinje) neki stari poznati recept nanovo smišlja, što može biti ukusno, ali i neuspješno. Kakav bi bio scenarij rimejka Svjedok 2? Recimo naš čuvar Ustava i granica države AV objašnjava: »Naša međunarodna, ali i unutarpolitička situacija se intenzivira«. Što uopće nije satirična komedija nego surova stvarnost! Republička Skupština je samo formirana, nisu izabrana tijela republičke Skupštine, nije izabrana nova Vlada; u glavnom gradu nije formirana gradska Skupština, zbog neprisustvovanja vijećnika SNS-a i SPS-a. Ako konstituiranje 1. ožujka bude neuspješno, eto novih izbora skoro trećini građana koji posjeduju glasačko pravo. Oporba traži ažuriranje popisa birača, što je po mom mišljenju ovog trenutka »nemoguća misija« što tzv. oporba također vrlo dobro zna, jer kada su oni bili »na vlasti« uopće se nisu trudili popraviti situaciju. Kad smo temom u najvećem gradu u zemlji, malo da se pozabavimo rimejkom planera prilikom projektiranja Belgrade Waterfront.
Rimejk socrealne gradogradnje
Nakon završetka II. svjetskog rata među urbanistima se razvila polemika kako obnoviti porušene gradove u Europi, npr. Varšavu, ali i o tome kako razvijati mega-gradove, npr. Pariz. Poljaci su odlučili da razrušeni dio Varšave obnove tako da rekonstruiraju stare fasade iza kojih se krije moderna struktura. Za Pariz je postojao projekt koji je predlagao podizanje jednog grada na stupovima iznad starog četverokatnog Pariza. Postojalo je i shvaćanje da će budućnost gradova biti megastrukture. Naše urbanističko mišljenje je bilo podijeljeno, no uglavnom su se složili oko gradnje glavnog grada zemlje koja je tada imala već oko 20 milijuna stanovnika. Poslije raspada SFRJ, shvaćanja gradnje Beograda nisu se promijenila, jer nije se promijenio koncept decentralizacije (mnogi su smatrali da je do raspada države došlo zbog decentralizacije, zbog većih prava republika i pokrajina). Danas je Srbija centralizirana zemlja, sva moć se koncentrira u Beogradu. Shodno tome, obnova starog Beograda rađena je po starim principima. Zbog gradnje Beograda na vodi srušeno je više od 200 objekata. Projekt je smišljen kao da je mjesto gradnje New York ili Philadelphija. Zasad je podignuta šuma višekatnih stambenih kula s jednim akcentom, neboderom nazvanim Kula Beograd, koji ima 42 kata i visok je 168 metara. Prve planove Beograda na vodi je radila Mašinogradnja. Investitori su Ujedinjeni Arapski Emirati, gradnja je započeta 2015., a neboder je planirala poznata američka firma Skidmore, Owings i Merrill. Zgrada je završena prošle godine i (naravno) najviša je u cijeloj Srbiji. Po nekom statističkom iskazu 60 % izgrađene površine iznose stanovi, poslovni prostori 17 %, a hoteli i shopping molovi zauzimaju 16 % zgrada. Ima i zelenila, oko 45.500 m², slično kao u New Yorku.
Rimejk planova o južnoj pokrajini
Nekima se čini (naročio iz inozemstva) da bi (politički) planeri možda trebali »ponovo stvarati planove« o južnoj pokrajini kada se formira nova Vlada.
