Aktualno

Prvi put od formiranja nove Vlade Hrvatske, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač primio je u Zagrebu (15. travnja) predstavnike hrvatske zajednice iz Srbije, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova, koji su mu rekli da vojvođanski Hrvati žele primjenu zajamčenog mandata u parlamentu Srbije koji je predviđen međudržavnim Sporazumom, a koji bi im omogućio sudjelovanje u političkom odlučivanju. 

Međudržavni Sporazum potpisan prije 12 godina i ratificiran u parlamentima Hrvatske i Srbije predviđa da hrvatska manjina bude zastupljena u Narodnoj skupštini Srbije.

 

   

»Pitanje svih pitanja« 

 

»Srbija trenutačno ima prirodni prag, odnosno sniženi cenzus za ulazak u parlament. To je praktički nemoguće za sve manjine osim za dvije najbrojnije. Za nas je pitanje svih pitanja, pitanje garantiranih mandata. Zajamčeni mandat Hrvatima bi omogućio da budu sudionici u političkom odlučivanju, jer su parlamentarnom zastupniku otvorena vrata svih ministarstava, dok to nije slučaj ako ste samo predsjednik manjinskog vijeća. Zato nam je nužno ’osigurano sudjelovanje’ u parlamentu«, rekao je Bačić u razgovoru sa šefom hrvatske diplomacije i naglasio da se »Srbija na to i obvezala prije 12 godina«. 

On je istaknuo kako mu je drago da je Hrvatska prepoznala ovaj problem kao glavni i kako od ovog zahtjeva ovisi ostvarivanje svih ostalih manjinskih prava Hrvata u Vojvodini. 

U izjavi novinarima i Kovač i njegovi gosti izrazili su uvjerenje da će srpska država u skoroj budućnosti i primijeniti taj sporazum tako što će osigurati hrvatskog zastupnika u Narodnoj skupštini na temelju tog sporazuma. 

»Osobno želim da naši Hrvati budu zadovoljni u Srbiji kao što su trenutačno u Srbiji zadovoljni Mađari«, rekao je Kovač. 

Podsjetio je da je mađarski premijer Viktor Orbán pohvalio za posjeta Srbiji odnos srpskih vlasti prema Mađarima. 

»Želio bih da kada dođe predstavnik hrvatske vlade da jednako tako može pohvaliti odnos srpskih vlasti prema Hrvatima«, rekao je Kovač. 

Tomislav Žigmanov je istaknuo kako pitanje statusa Hrvata dolazi u specifičnom trenutku, u vrijeme izbornog procesa u Srbiji, te kako je to pitanje snažan resurs u unutarpolitičkom polju u Srbiji za pridobivanje glasova na predstojećim izborima. 

Posjet predstavnika hrvatske zajednice iz Srbije je organiziran u trenutku kad su izvanredni parlamentarni izbori u Srbiji pred vratima i u vrijeme kada Srbija otvara poglavlje 23 s Europskom unijom. Hrvatska je, kao punopravna članica EU, Srbiji postavila tri uvjeta za otvaranje poglavlja 23, među kojima je i zastupljenost predstavnika hrvatske manjinske zajednice u Narodnoj skupštini 

Srbije. 

»Hoćemo da neposredno s predstavnicima vlasti iskažemo naša stajalište o problemima s kojima se suočavamo. Želimo da Hrvatska bude od pomoći, a kada se bude formirala nova vlast u Srbiji želimo biti konstruktivan činitelj u međudržavnim odnosima«, rekao je Žigmanov i izrazio nadu u skori prijem kod premijera Hrvatske i ostalih predstavnika državnih vlasti. 

 

Pitanje vladavine prava

 

Prošlotjedni sastanak s hrvatskim ministrom inozemnih poslova Mirom Kovačem i sastanak koji je uslijedio istoga dana s novim predstojnikom Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonkom Milasom rezultat je duljih priprema za prvi susret predstavnika vojvođanskih Hrvata s novim hrvatskim dužnosnicima poslije formiranja Vlade.

Na sastanku u Ministarstvu vanjskih poslova razgovaralo se o najvažnijim otvorenim pitanjima vezanim za Hrvate u Srbiji, te o potrebi potpore Hrvatske u njihovu rješavanju, a Slaven Bačić kaže za HR da se bez djelatne pomoći matične države neka od njih teško mogu riješiti, što se više puta do sada pokazalo. 

»Ministra Kovača su interesirali i predstojeći izbori u svjetlu hrvatske manjinske zajednice, te je iznio stajalište kako je provedba međudržavnoga sporazuma o zaštiti manjina pitanje vladavine prava, što se odnosi i na uvođenje garantiranih mandata za hrvatsku zajednicu. Tom prigodom smo ukazali na brojne izlike i izbjegavanje srpskih vlasti da napokon riješe ovo pitanje, a da je unutarnja stvar vlasti nalaženja pravnoga modusa za to. Smatramo da je ovo pitanje nužan preduvjet za rješavanje drugih otvorenih pitanja. Sastanak s ministrom Kovačem nisam doživio samo kao simbolični znak skrbi za Hrvate izvan Hrvatske, već je prije svega imao praktični smisao, osobito u kontekstu aktualnih odnosa između Beograda i Zagreba. Već sutradan na manifestaciji Srijemci Srijemu čuo sam mnoštvo pozitivnih odjeka koji je ovaj posjet imao među pripadnicima naše zajednice«, kaže Bačić.

Glede primjene zajamčenog mandata u parlamentu Srbije, koji je predviđen međudržavnim sporazumom, on kaže da je optimist, uz napomenu da implementacija neće biti laka.

»Provođenje istinskih mjera afirmativne akcije u području političkoga predstavljanja manjina, jer tzv. prirodni prag očigledno to nije, kao što sam i rekao na sastanku, praktično se odnosi samo na dvije najbrojnije manjine, na vrhu je neriješenih manjinskih pitanja u Srbiji. Sve rezolucije o primjeni Okvirne konvencije, Mišljenja Savjetodavnoga komiteta o primjeni Okvirne konvencije, te stručna izvješća međunarodnih eksperata o stanju manjinskih prava u Srbiji u posljednjih 5-6 godina naglašavaju potrebu osiguranja sudjelovanja brojčano manjih manjina u izbornome procesu, a garantirani mandati su, osim što u odnosu na hrvatsku zajednicu znače provedbu preuzetih obveza, već i postali standard u regiji: u Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj i na Kosovu. Nevoljnost vlasti da riješe ovo pitanje pokazalo se i prilikom izrade Akcijskog plana za manjine, kada je usuglašen i jedinstveni prijedlog svih manjina, predsjedavajući radne skupine za izradu Akcijskog plana odbio i praktično 'izdiktirao' tekst koji stoji u Akcijskom planu kojega je usvojila Vlada Srbije. Dakle, zasigurno je da implementacija neće biti laka, ali da nisam optimist ne bismo danas ni razgovarali.«

Bačić je iznio i komentar u vezi s najavom ministra Kovača da će posjetiti Srbiju nakon izbora.

»On je već posjetio sve zemlje koje su u susjedstvu Hrvatske, a izbori u Srbiji su samo odgodili njegov posjet Beogradu. Već i ovakav proaktivan odnos govori o želji Hrvatske da rješava otvorena pitanja sa svim susjedima, a manjinsko pitanje jeste jedno njih, ali i ujedno da izbjegne politizaciju takvoga posjeta Srbiji u predizborne svrhe. Za našu je zajednicu posjet važan, jer će osim službenoga Beograda, on posjetiti i hrvatsku zajednicu radi izravnoga uvida u naše stanje i potrebe«, kaže dr. Bačić.

Z. Sarić