Kolumna

Moguća budućnost graditeljstva

Polako, ali sigurno ulazimo u 2024. godinu. Naši ljubimci i mi preživjeli smo veseli jutarnji odlazak razdraganih muškaraca u obližnje šume da nabave hrastove grane, potom još jednu večer »petardiranja« zbog rođenja Božjeg sina, još očekujemo »drugi čin najluđe noći«. Stigla su i Tri kralja i skidanje ukrasa s bora, potom počinje sezona »fašinga«, to jest karnevala, starog poganskog običaja »tjeranja zime«, koja upravo ovih dana i kod nas pokazuje svoje moći. Po mišljenju meteorologa, prosječne temperature su ispod normale u ovo doba, ali sviđalo nam se ili ne očigledno smo »uspješno radili« na općoj promjeni klime. Pomislio sam kako bi nam dobro bilo da sada stanujemo u starim suhim kućama od naboja (kao nekad) u kojima je zimi toplo, uz minimalno grijanje, a ljeti je hladno bez dodatih klima uređaja, a ispod trščanog krova uslijed vreline vise slanina, šunka i divenice, a ljeti u kopanom bunaru u jednom kablu hladi se velika lubenica. Naravno, ovakve »idilične seoske-salašarske slike« danas rijetko gde možemo naći na našim prostorima. Ako ih ima, onda su ti salaši najčešće pretvoreni u turističko-ugostiteljske objekte u službi seoskog turizma. Možemo slobodno reći kako je građenje zgrada od zemlje, blata, staro kao čovječanstvo, »modernija« varijanta građenja od pečene zemlje-opeke je stara možda tri tisuće godina, a podizanje objekata od čelika, betona počelo je prije oko dva stoljeća. Najnoviji tip građenja se zove: »štampanje objekata« i staro je možda tri-četiri godine. Upravo s ovom najnovijom tehnologijom želim upoznati cijenjene čitatelje.

Trodimenzionalno štampanje

Digitalna (računarska) tehnologija je nesumnjivo tekovina druge polovine dvadesetog stoljeća. Prvu takvu »mašinu za računanje« su nama studentima arhitekture pokazali krajem šezdesetih godina prošlog vijeka u podrumu Elektrotehničkog fakulteta koji je bio u istoj zgradi s našim. To je bila mašina čiji program je bio na bušenim karticama: propušta – ne propušta svjetlost ili ima – nema struje; to je osnovni princip kibernetike i binarne matematike, gdje ima dva znaka: 0 i 1. Rezultate izračuna štampao je tada jedan igličasti štampač, koji je radio s trakom kao mašine za kucanje. Danas se koriste dvije vrste štampača: injekt s ketridžom (spremnikom) koji može sadržati kao tintu crnu tekućinu ili tekućinu u tri osnovne boje (štampanje u koloru). Drugi tip je tzv. laserski štampač. Oba štampača štampaju na papir ili na neku drugu pogodnu podlogu. Injek štampač daje bolju kvalitetu. Mogu se izraditi i fotografske slike (npr. može se falsificirati i novac). Od injekt štampača je razvijen i trodimenzionalni štampač, skraćeno 3D štampač. Osnovna ideja je da štampač nanosi boju ili neki materijal sloj po sloj. Znači, glava štampača se pomjera horizontalno, a potom i vertikalno pa štampa sljedeći sloj na prethodni. Za ove potrebe su razvijeni specijalni materijali koji se na zraku brzo stvrdnjavaju i čvrsto se lijepe za prethodni sloj. Tako su prvo štampani neki rezervni dijelovi raznih mašina i umjetni ljudski organi. Recimo, za obnovu nekog starog automobila ako je nedostajao jedan dio, nakon »snimanja-skeniranja« jednog originalog dijela, praktično pravi se program digitaliziranog trodimenzionalnog modela na osnovu kojeg 3D štampač može »odštampati« taj nedostajući dio mašine. Naravno, za ovaj postupak su potrebni dimenzionalno veći štampači (glava štampača se kreće po tri pravca). Cijeli postupak je skup i zahtijeva mnogo električne energije.

»Štampani objekti – kuće«

Razvoj većih i moćnijih štampača omogućio je da se štampaju veći građevinski elementi, npr. zidovi od specijalne smjese betona od kojih se može sastaviti i jedna stambena zgrada. Ova metoda je poznata ranije i zove se »prefabrikacija« građevinskih elemenata koja se radi u zatvorenim halama neovisno od vremenskih prilika. Gotovi zidovi, tavanice se odvoze na gradilište gdje se na različiti način spajaju. U Njemačkoj je koncem 2021. završena prva cijela stambena zgrada s jednim stanom. Prošle godine u susjedstvu, u Kecskemétu, je završen jedan objekt čiji zidovi su štampani od tekuće gline, praktično od blata što znači povratak na prastari način građenja na moderan način. Sve je ovo eksperiment, treba riješiti horizontalnu hidroizolaciju i krov. Ovakav objekt se može brzo izgraditi s malo radne snage. Također se lako uklanja, a njen materijal može se reciklirati bez odlaganja otpada. Obećavajuća budućnost gradenja.

Najave

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.