Država će produžiti kontrolu zapošljavanja u javnom sektoru na dodatne tri godine, predviđeno je Prijedlogom Zakona o proračunskom sustavu koji je stigao u parlament, prenosi beogradski dnevni list Politika. Umjesto da ovo ograničenje bude ukinuto posljednjeg dana prošle godine, kako je stajalo u trenutno važećem zakonu, ono se produžava do 31. prosinca 2026. Razlog je novac, piše Politika, točnije nešto veća potrošnja u ovoj godini. Kako je navedeno u obrazloženju prijedloga zakona, s obzirom na ograničen fiskalni prostor u idućem razdoblju, zarade će se povećavati umjereno i kontrolirano, vodeći računa o njihovom učešću u bruto domaćem proizvodu (BDP). Zakonom je predviđen maksimalni limit rashoda za zaposlene sektora države od 10 % BDP-a i indeksiranje plaća bit će takvo da se ne pređe ova granica.
Rashodi za zaposlene u 2022. iznosili su 9,8 % BDP-a, dok su rashodi za zaposlene u 2023. premašili plan za oko 0,1 % BDP-a. Najveći dio ovog povećanja odnosi se na veću masu zarada u zdravstvu (povećanje broja uposlenih i radnih sati), pravosuđu, kao i isplaćenu pomoć uposlenima u prosvjeti.
Kako bi se spriječila odstupanja od posebnog fiskalnog pravila koje ograničava učešće rashoda za plaće ocijenjeno je opravdanim produženje mjere kontroliranog upošljavanja u javnom sektoru, koja je u prethodnim godinama dala izuzetne rezultate u kontroli obima ove vrste rashoda, navodi Politika. Korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i suglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vrijeme i radni odnos na određeno vrijeme u svojstvu pripravnika do 70 % ukupnog broja osoba kojima je prestao radni odnos na neodređeno vrijeme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vrijeme i određeno vrijeme u svojstvu pripravnika), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vrijeme i određeno vrijeme u svojstvu pripravnika iznad tog postotka odlučuje Vlada.
Počevši od 1. siječnja 2021. ukupan broj uposlenih na određeno vrijeme (izuzev u svojstvu pripravnika), osoba angažiranih po ugovoru o djelu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge, kao i posredstvom agencije za privremeno upošljavanje i osoba angažiranih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava, ne može biti veći od 10 % ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vrijeme, osim izuzetno, uz suglasnost Vlade.
H. R.