Izložba božićnjaka u organizaciji Etnološkog odjela Blaško Rajić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović poznata je uvertira u božićno ozračje u Subotici. I ovogodišnja izložba priređena je u predvorju Gradske kuće, a otvorena je u ponedjeljak, 11. prosinca. Izloženi su božićnjaci autorica iz Subotice, Tavankuta (HKPD Matija Gubec) i Sombora (HKUD Vladimir Nazor), a također prikazani su i božićnjaci u čijoj su izradi sudjelovala ili su ih izradila djeca iz vrtića Marija Petković – Sunčica i Marija Petković – Biser te učenici osnovnih škola Ivan Milutinović i Matko Vuković i srednje Kemijsko-tehnološke škole u Subotici.
Izrada božićnjaka karakteristična je za Hrvate u Bačkoj, a u pitanju je pleteni kruh/kolač koji se, kako mu ime kaže, pripravlja za blagdan Božića. Ukrašen je likovima i predmetima od tijesta prikazujući betlehemski prizor rođenja Isusa (u puku zvan kao »betlem«). Počele su ga praviti salašarke kako bi uprizorile »betlem« koji djeca ili stariji ukućani nisu mogli vidjeti u udaljenoj crkvi. Tradicija se održala do danas, a božićnjak je uvršten među elemente nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Kako je ovom prigodom istaknuto, plan je i da se zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro na razini Srbije.
Odraz iskrene pobožnosti
Izložbu je otvorio vlč. Vinko Cvijin, župnik župe Uskrsnuća Isusova u Subotici. Po njegovim riječima, božićnjak je prije svega »odraz iskrene pobožnosti i izričaj čovjekove silne želje biti sudionikom čudesne betlehemske noći«.
»Na božićnjaku vidimo Svemogućeg Boga u liku Nejakog Djetešca, čudesnu betlehemsku noć na malenom kruhu, jednostavne ljude koji izrađuju umjetnička djela i siromaštvo koje postaje bogatstvo nematerijalne baštine jednog naroda. Pridodajmo tomu nevjerojatnu činjenicu da Betlehem dolazi od hebrejske riječi ‘beit Lehem’ što znači kuća kruha i da iz te kuće dolazi Spasitelj svijeta koji postaje Kruhom života vječnoga«, kazao je Cvijin.
Iako su se vremena promijenila i mnoge stvari postale dostupnije, kako je dodao, i dalje se prave božićnjaci.
»Na taj način ne samo što uprisutnjujemo betlehemsko čudo nego se spominjemo svih onih prije nas koji su nas svojom marljivošću i trudom zadužili, ljubavlju odgajali i vjeri naučili«, zaključio je Cvijin.
Prijenos vještine
Brojnošću radova i zastupljenošću različitih generacija izložba je pokazala da božićnjaci imaju svoju budućnost. Jedna od zastupljenih autorica je i Klara Dujak iz Subotice.
»Više od deset godina bavim se izradom božićnjaka, ali ne izlažem svake godine. Božićnjake su radile moja ‘majka’ i mama, ali nije me to privuklo, već sam počela na poziv Ksenije Horvacki i uz Mariju Vukov, legendu u pravljenju božićnjaka. Bez obzira na to što se zna što treba biti na božićnjaku, trudim se da svake godine bude nešto drukčije. Mislim da je prepoznatljivo kako izrađujem Mariju i Josipa, pravim manje životinja, a simbolika na kolaču je vezana za pet rana Isusovih i sedam radosti Blažene Djevice Marije. Također, pletem malo drukčije, a želja mi je iduće godine napraviti božićnjak kako su ga radile naše ‘majke’ i ‘pramajke’ – da kolač pečem zajedno s figurama. Što se vremena tiče, meni za božićnjak treba jedan cijeli dan, od ujutro do uveče«, kaže Dujak.
Osim božićnjaka, posjetitelji su mogli pogledati i prodajnu izložbu radova čiji su autori članovi Likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice i Likovno-slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta.
U sklopu programa otvorenja izložbe nastupio je zbor Raspjevane zvjezdice pod ravnanjem Marine Piuković i u pratnji tamburaša HGU-a Festival bunjevački pisama te Marija Milodanović koja je kazivala stihove Alekse Kokića.
Izložba se može pogledati do 15. prosinca, a realizirana je uz potporu Grada Subotice.
D. B. P.
