Sport

Kraljice šoka u igri za četvrtfinale

Opće je poznato kako je rukomet već desteljećima, uz nogomet, košarku i vaterpolo, jedan od hrvatskih nacionalnih sportova, a po broju osvojenih trofeja na velikim natjecanjima vjerojatno i najuspješniji (naslov olimpijskih i svjetskih prvaka). Ali uvijek su primat imali muškarci. No, par godina unazad i ženski rukomet počeo se probijati u prvi plan, a za to su najzaslužnije kraljice šoka. Posve neočekivanim osvajanjem bronce na Europskom prvenstvu u Danskoj 2020. godine (pod vodstvom Nenada Šoštarića), hrvatska javnost i na ovom SP-u, s pravom, očekuje nastavak odličnih rezultata.

Svjetsko prvenstvo 2023.

Nakon pomalo neočekivane smjene na izborničkoj poziciji (Šoštarić je preuzeo najbolji hrvatski muški klub Zagreb), dolaskom prekaljenog stručnjaka Ivice Obrvana (trener i najboljeg ženskog hrvatskog kluba Podravka) apetiti su pred Švedsku (jedan od domaćina SP-a) značajno porasli. I onda se dogodio veliki kiks na startu (kraljice šoka, op. a). Hrvatska je odigrala samo neodlučeno protiv Senegala (22:22), u susretu kome je na koncu, uz puno sreće, spašavala i bod. Ali, neplanirani gubitak itekako važnog i potrebnog boda za nastavak natjecanja u drugoj fazi – rutinirana pobjeda protiv Kine (39:13) i očekivani poraz kontra domaćina Švedske (17:22) nije ih smeo. U prvom susretu druge faze stigla je najbolja igra na dosadašnjem šampionatu i velika pobjeda protiv favorizirane Crne Gore (26:25), a s ova dva boda kraljice su se vratile u borbu za visoki plasman. Potom je uslijedila još jedna očekivana i unaprijed upisana pobjeda protiv Kameruna (24:15) u kojoj je izbornik dao priliku svim igračicama s manjom minutažom i na taj način rasteretio i odmorio glavne snage za predstojeći odlučujući duel protiv Mađarske. Nažalost, nedostajući bod izgubljen protiv Senegala uvjetovao je situaciju da Hrvatska sama ne ovisi o svojoj daljnjoj sudbini (tekst je pisan prije zbog ranijeg izlaska novina). Uz pobjedu protiv Mađarica (koje nemaju nikakve šanse za prolazak dalje), potrebna je i pobjeda (uvjerljiva) prve Švedske protiv Crne Gore, pa će kraljice morati usporedo navijati i za Šveđanke.
HRVATSKA ŽENSKA REPREZENTACIJA: Tea Pijević, Ivana Kapitanović, Lucija Bešen, Paula Posavec, Andrea Šimara, Nikolina Zadravec, Katarina Ježić, Sara Šenvald, Mia Brkić, Ćamila Mičijević, Dejana Milosavljević, Kristina Prkačin, Tina Barišić, Valentina Blažević, Stela Posavec, Larissa Kalaus, Katarina Pavlović, Klara Birtić, Dora Kalaus Žulj i Lara Burić.
D. P.

Najave

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.