U vrijeme kada su bivše socrealističke zemlje napuštale jednopartijski politički sustav, društvenu imovinu i plansku privredu pojedini ekonomisti su govorili da se te zemlje moraju vratiti malo unazad kako bi krenule naprijed. To jest da se moraju vratiti vrijednostima građanskog društva – slobodi političkog i ekonomskog udruživanja, poštovanju privatnog vlasništva i vladavini zakona. Te su vrijednosti, i u tim zemljama, u manjoj ili većoj mjeri, postojale prije II. svjetskog rata i nametanja komunističkih vrijednosti. Čini se ipak, sudeći i prema događanjima posljednjih tjedana (a uostalom i događanja od početka tranzicije početkom 90-tih) da smo se vratili malo više unazad – nego što je trebalo. Kada je riječ o višestranačju, brojni politolozi su usporedili postojeće stanje s feudalizmom, u kojem su političke stranke feudalci koji (kad su na vlasti) raspodjeljuju resurse i privilegije svojim stranačkim vitezovima i vazalima. Kada je riječ o napuštanju planske privrede i prelasku na tržišnu, ni tu stvari ne stoje mnogo bolje – privatizacija bez kraja i vladavina monopolista, a u posljednje vrijeme se i situacija u vezi s poljoprivrednim zemljištem uspoređuje s Divljim zapadom. U to vrijeme se u Americi poljoprivredno zemljište, među ostalim metodama, dodjeljivalo i na temelju utrka (na konjima, kočijama) tako što je sudionicima dodjeljivana zemlja osvojena pobadanjem kočića. Pa tko prvi pobije kočić zemlja (oduzeta od indijanskih plemena) je njegova. Ovakve su scene svima nama poznate iz kaubojskih filmova ali nikad vjerojatno nitko nije pomislio da bi se »utrka za zemljom« u ma kakvom obliku mogla ponoviti u XXI. stoljeću u pitomoj Bačkoj. Osobito ne u zemlji koja se opredijelila da provede restituciju i vrati bivšim vlasnicima ono što im je bilo oduzeto – poljoprivredno zemljište među ostalim. Ne slučajno se po ovom pitanju obratila ovoga tjedna javnosti i Mreža za restituciju navodeći da je uputila zahtjev Vladi Srbije za dostavljanje kompleta spisa koji su prethodili donošenju, kako su rekli »skandaloznog Zaključka od 11. ožujka 2016. godine, kojim se preporučuje lokalnim samoupravama još jedno dodatno ozakonjenje uzurpacije i krađe državnog poljoprivrednog zemljišta i novca«. Odgovora za sada nema. Inače, ova organizacija  uporno ponavlja kako se gubici zbog lošeg gazdovanja državnim poljoprivrednim zemljištem u proteklim godinama mjere milijunima eura i da bi vraćanje imovine bivšim vlasnicima donijelo koristi svima. Građanima tako što bi mogli gazdovati svojom imovinom (koja im je nepravedno oduzeta) čime bi se samozapošljavali i osnivali mikro, mala i srednja poduzeća a državi tako što bi ubirala poreze. Time bi se poslala i poruka ozbiljnim investitorima kako u Srbiji postoji sigurnost za ulaganje a ne poruka kako je u Srbiji sve moguće pa i  borba oko zemljišta golim rukama. 

J. D.