Društvo Baštinar je 11. studenoga, u okviru programa »Banatsko naslijeđe obitelji Karlavaris 2023./2024.«, organiziralo u Perlezu obilježavanje stoljeća rođenja Pavice Mrazović rođ. Karlavaris, najznačajnije ovdašnje germanistice, podrijetlom Hrvatice. Izložba i tribina ovim povodom organizirane su u mjestu u kojem je Mrazović rođena, i to u okviru programa koji za iduću godinu priprema i obilježavanje stogodišnjice rođenja njezinoga brata Bogomila Karlavarisa, čuvenoga slikara i likovnog pedagoga. 
Pavica Mrazović (1923. – 2003.) najstarije je dijete iz obitelji Ivana Karlavarisa i Eve Fisher, Njemice koja je živjela u Perlezu, tako da joj je u neku ruku njemački bio materinski jezik. Poslije rata Pavica se odselila u Novi Sad. Diplomirala je 1960. godine na Katedri za njemački jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Na istoj katedri doktorirala je 1972. godine, gdje kasnije postaje i redovita profesorica. Iz njenog opusa izdvaja se Nemačko-srpskohrvatski frazeološki rečnik  (1981.) koji se smatra kapitalnim ostvarenjem ovdašnje germanistike. Godine 1987. godine uručena joj je Zlatna Geteova medalja, a 1992. godine postala je i laureat Ordena za zasluge Savezne Republike Njemačke. Godine 2019. jedna ulica u Novom Sadu nazvana je po njoj, a od prošle godine njezino ime nosi i mjesna knjižnica u Perlezu.
»Društvo Baštinar se trudi sačuvati uspomenu na sve Perležane koji su zadužili našu zemlju«, kaže predsjednik te udruge Zoran Stojačić. 
On dodaje kako se na okruglom stolu govorilo o djelu Pavice Mrazović, i to od strane njezine prijateljice i učenice, profesorice njemačkog jezika u mirovini Mile Marinković-Broćić, profesora na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu akademika Milivoja Nenina, te dr. Natalije Ludoški, profesorice u zrenjaninskoj gimnaziji, a pročitano je i pismo koje je poslala prof. dr. Jelena Kostić-Tomović, redovita profesorica na Filološkom fakultetu u Beogradu. 
»Trudimo se pokazati kako je davanje imena nekim prostorima kao što je, primjerice seoska knjižnica (koja od protekle godine nosi ime Pavice Mrazović) ili građenje spomen obilježja, poput spomenika Perležanki Isidori Žebeljan, način da se sačuvaju sjećanja. A sjećanje predstavlja stalno podsjećanje na neko ime, neki lik, nečije djelo, koje će biti stalno u ušima ljudi i djece koja trebaju vidjeti da su ljudi koji su se u prošlosti rodili i odrastali u malim sredinama napravili karijere i da su ostavili veliki trag. Pokazujemo kako odrastanje u manjim mjestima, kao što je Perlez, ne treba doživljavati kao nešto što je depresivno, degradirajuće, već da je moguće ako čovjek ima volje i želje da se naprave čak i svjetske karijere«, objašnjava Zoran Stojačić.
Projekt »Banatsko naslijeđe obitelji Karlavaris 2023./2024.« sufinanciralo je Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, u ime kojega je izložbi i tribini u Perlezu nazočio zamjenik tajnice Goran Kaurić.
M. T.