»Budućnost Beogradskog sajma knjiga u ovom trenutku deluje kao potpuno otvoreno i neizvesno pitanje. Beogradski sajam je u najvećoj tajnosti prodat formalnim vlasnicima Beograda na vodi, koji se polako presipa preko svih granica, metastazirajući u tkivu grada.«
Navedeni citat glavnog urednika Izdavačke kuće Arhipelag Gojka Božovića, objavljen u anketi naslovljenoj »Dogodine u Surčinu« u Danasovom redovnom dodatku o Sajmu knjiga možda na najbolji način oslikava tišinu kojom je prekrivena daljnja sudbina jedne od najuglednijih kulturnih manifestacija u ovom dijelu Europe. Kao i Božović, tijekom nekoliko dana nakladnici su u svakodnevnoj anketi nagađali o budućnosti Sajma, eventualnom mjestu njegova održavanja i, naravno, opravdano negodovali što uopće i moraju razmišjati o mogućnosti njegova izmještanja na drugu lokaciju.
Na samom Sajmu – koji je ove godine pod sloganom »Živele knjige« 66. puta održan od 21. do 29. listopada – sve kao i ranijih godina: 420 izlagača iz zemlje (356) i inozemstva (64), više od 190.000 posjetitelja, brojne prezentacije knjiga, razgovori, tribine... među ostalim posvećene okruglim obljetnicama rođenja Miloša Crnjanskog, Radoja Domanovića, Jovana Jovanovića Zmaja, Franza Kafke...

»Nova normalnost zanimljivosti«

Iza ovih podataka, koji nedvosmisleno govore o veličini i značaju Sajma, redovni posjetitelji – kroz stare ili nove detalje – svjedoci su i njegovog tihog urušavanja iznutra. Jedna od benignijih zanimljivosti svakako je odluka organizatora da ponedjeljak i utorak – dane kada je većina roditelja na poslu, a djeca u školi – proglasi »porodičnim danima«. Jedna od većih zanimljivosti svakako je i podatak da je u kategoriji izdavača godine nagradu dobio Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda kao najbolji u konkurenciji više stotina postojećih nakladnika! A riječ je o instituciji nadležnoj za ambijent u središtu grada! Naravno, među toliko izlagača, svoje su mjesto našli i brojni crkveni štandovi na kojima su se, osim knjiga i publikacija, prodavale i ikone, kalendari, majice i ostale relikvije. Vidno mjesto, toliko vidno da je nemoguće ne vidjeti ga – a to već postaje »nova normalnost zanimljivosti« – dobio je i štand s izabranim djelima haškog osuđenika Vojislava Šešelja s kojim su se djeca – sve u prisustvu roditelja ili nastavnika – slikali kao s pravom zvijezdom Sajma, popularnijom čak i od najpopularnijih domaćih i stranih pisaca. Sve to, naravno, uz megaplakate o njegovim najnovijim »naučnim dokazima« ispred sajamskih hala, kao jednim od putokaza u kom smjeru ide domaća publicistika i kolika je širina društva prema istom pitanju. U ovaj niz zacijelo spada i detalj vezan za predstavljanje knjiga. Želite li, recimo, predstaviti neko svoje izdanje, a nemate sreću da se to odvija u nekoj od reprezentativnih hala, ostaje vam na raspolaganju štand onoga tko vas primi. U slučaju hrvatske zajednice to je već godinama Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. U kombinaciji sajamske buke i nedostatka mikrofona svaki pokušaj predstavljanja osuđen je na propast: jedino što petnaestak-dvadesetak prisutnih vide je zijevanje govornika, jer njegove riječi razumljivo ne dopiru ni do moderatora, a kamoli do »slušatelja« u drugom redu, pa se i jedni i drugi s pravom pitaju »što ja uopće ovdje radim?«.! Za utjehu: u isto vrijeme na nekom dječjem štandu zatekao se i Ljubivoje Ršumović, pa ako njemu ne smeta...

Šarenilo u sivilu

Ipak, nije sve tako sivo u sveopćem šarenilu knjiga, koje su i ove godine dominirale u nekoliko sajamskih hala. Posjetitelji drugačijeg senzibiliteta proći će pored opisanih štandova poput sjena i svoj pravi lik pokazati kod drugih nakladnika kojih, srećom, također ne manjka. Zapravo, pođimo od još jedne zanimljivosti koja bi možda mjesto mogla naći i koju rečenicu ranije, recimo taman iza crkvenih štandova, a prije Šešelja. Riječ je o – u Hrvatskoj davno rasprodanoj – Summi atheologiæ Borisa Dežulovića. Ovu knjigu s podnaslovom »Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg« za tržište u Srbiji objavila je Izdavačka kuća Biblios Books iz Beograda! Svaka čast. I nakladniku i autoru. Sajam je, naravno, i pravo mjesto za pronalaženje naslova omiljenih autora, i to po značajno nižim cijenama (sajamski popust), ili pak upoznavanje s novima. Neki su, poput Derete, Švejkovanje Jaroslava Hašeka čitatelju približili toliko da su ga mogli kupiti jeftinije od litre mlijeka – za 100 dinara. Laguna je pak u nedjelju, 22. listopada, na svoj štand dovela autora djela po kojima su rađeni »noviji kultni filmovi« (Karaula, Ustav Republike Hrvatske...) Antu Tomića da kupcima potpisuje Pogledaj što je mačka donijela, Ništa nas ne smije iznenaditi, Što je muškarac bez brkova... Dosljedna vlastitoj ozbiljnosti kada je riječ o kvaliteti, Izdavačka kuća Heliks iz Smedereva i ove se godine predstavila s kod nas manje poznatim suvremenim skandinavskim piscima, posebno islandskim, kao dostojnim nasljednicima Ibsena, Hamsuna ili Laxnessa. Sve to, u kombinaciji sa šarenilom novih i starih, skupljih i jeftinijih izdanja klasika poput Orwella, Shakespearea, Nabokova, Dostojevskog ili Andrića, već godinama se pokazuje kao kratkoročna dobitna kombinacija domaćih i inozemnih nakladnika, koji Sajam sve više koriste za pražnjenje nagomilanih naslova vlastitih knjižara. Baš onako kako to rade i brojni antikvarijati, pa je ponekad teško ustanoviti gdje se knjiga jeftinije može kupiti. Na radost kupaca, naravno.
Ako je hrvatskih pisaca i bilo u izdanjima domaćih nakladnika, njihovih štandova – s izuzetkom uvijek prisutne Školske knjige – na žalost, ove je godine bilo upadljivo manje nego ranijih. O razlozima izostanka ovdašnji knjigoljupci imat će priliku iz prve ruke saznati već na sljedećem Interliberu, koji na Zagrebačkom velesajmu počinje u utorak, 7., i završava u nedjelju, 12. studenoga.
Što se, pak, utoljavanja gladi ili žeđi tiče, konstatacija je ista kao i opći dojam o Sajmu: tiho urušavanje iznutra. Sendviči s okusom plastike vrhunske kvalitete 380, kava 250, a pivo 400 dinara pravi su izazov samo za sadomazohiste ili pak za one koji su prije odlaska na Sajam zaboravili jesti i ponijeti sa sobom bočicu vode ili soka.
I na koncu, jedna radosna vijest, a koja se tako izravno nadovezuje na početak teksta: kako je u utorak, 30. listopada, izjavila direktorica Beogradskog sajma Danka Selić, Sajam knjiga i sljedeće će godine (od 19. do 27. listopada) biti održan na istom mjestu. U međuvremenu... ostaje više od 360 dana da se njezine najave i potvrde. Na radost zabrinutih nakladnika i čitatelja.
Zlatko Romić