Delegati Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini usvojili su na Radnoj skupštini aklamacijom, bez glasova protiv, izvješće o radu, financijsko izvješće, izvješće Nadzornog odbora te Plan i program rada za iduće razdoblje, koji uključuje i pripreme za izvanredne izbore koji će biti održani 17. prosinca. 
Radna skupština je održana u Domu kulture u Maloj Bosni, a gost na skupštini je bio ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman sa suradnicima u ime predsjednika Hrvatske demokratske zajednice i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. 
Obraćajući se skupu Grlić Radman je poručio kako DSHV ima dugu tradiciju postojanja i zastupanja Hrvata u Srbiji i stožerna je stranka: 
»Ne možemo sebi dopustiti luksuz fragmentiranja, onda nestajemo, disperziramo se. Zato mi je drago da je DSHV nosivi stup HNV-a u Srbiji. Imate zato i posebnu težinu, i posebnu reputaciju i posebno priznanje u Hrvatskoj jer mi vas podržavamo«.
Rekao je kako Hrvatska želi i mora jačati suradnju sa Srbijom: 
»Naša je politička misija s vlastima Srbije jačati suradnju jer susjedi moraju razgovarati i djelovati. Nama je vaš položaj ovdje prioritet i to je mjera našeg odnosa – Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj. Ne može biti ništa drugo prioritet nego vi ovdje. Da dobro živite, dobro se osjećate, da možete naći posao, da niste diskriminirani zbog toga što ste Hrvati, da ste sigurni da imate sva ona prava koja uživaju i Srbi u Hrvatskoj, koji u Hrvatskom saboru imaju tri zajamčena mjesta«, rekao je Grlić Radman.

Rad DSHV-a između dvije skupštine

Predsjednica verifikacijskog povjerenstva Nataša Stipančević izvijestila je zatim kako je od 227 pozvanih izaslanika 198 nazočno na Radnoj skupštini te se skupština može održati.
Predsjednik stranke je podnio izvješće o radu stranke između dvije skupštine izaslanicima, kako je rekao, »više od 1.700 članova DSHV-a, koji su organizirani u 34 mjesne organizacije i u pet podružnica koje pokrivaju najveći dio prostora naselja u kojima Hrvati u Srbiji žive«.
Žigmanov, koji je 16. srpnja 2021. izabran drugi put za predsjednika na izbornoj skupštini stranke u Tavankutu, zahvalio se svima koji su pridonijeli da rad stranke bude sukladan propisima, pravnim aktima DSHV-a, da održavaju redovite sjednice mjesnih organizacija, podružnica, Vijeća i Predsjedništva. 
»Urednost, odgovornost, financijsko ispravno poslovanje jeste ono što baštinimo od onih koji su vodili našu stranku prije mene i uspješno smo nastavili isto realizirati«, rekao je.
Izdvojio je tri ključna događaja koja su obilježila rad DSHV-a – izbore za zastupnike u republičkom parlamentu 3. travnja 2022., izbor za HNV i Popis stanovništva u Srbiji.
»Prošle godine smo uspjeli dobiti zastupnika u Narodnoj skupštini, a vrlo brzo taj naš temeljan i predan rad bio je prepoznat i od onih koji su stvarali većinu koja će upravljati državom u idućem razdoblju i voljom predsjednika Srpske napredne stranke koji je bio pobjednik izbora Aleksandra Vučića, nama je ponuđena prvi puta u povijesti prilika da predstavnik hrvatske zajednice vodi Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. To je za posljedicu imalo cijeli niz dosta uspješnih pomaka kada je u pitanju integracija hrvatske zajednice u srbijansko odruštvo, ostvarivanje ravnopravnosti, jednakosti«, rekao je Žigmanov.
Drugi veliki događaj, rekao je, bili su izbori za HNV »gdje je DSHV bio nositelj izborne platforme u kojoj smo okupili sve što je konstruktivno unutar naše zajednice i udruge kulture i pojedince koji rade u području obrazovanja, informiranja i one koji su zainteresirani za sudbinu naše zajednice da u jednoj širokoj platformi pozitivnih snaga uspijemo osvojiti vlast u petom sazivu HNV-a. To smo velebno uspjeli na svestrano zadovoljstvo svih«, rekao je. 
Treći veliki događaj koji je istaknuo je bio popis stanovništva.
»Još uvijek imamo izazove da zajedničkim radom, međusobnim uvažavanjem, integriranim zajedničkim nastupom udruga kulture, sredstava informiranja, područja obrazovanja nacionalnog vijeća i DSHV-a kao kičme cijelog sustava naše strukture ostvarujemo sve ono što smo si zadali«, poručio je Žigmanov i istaknuo kako je u prethodnom razdoblju osnažena suradnja s tijelima vlasti Hrvatske, zahvaljujući čemu je izgrađen Hrvatski dom – Matica, kao i da Hrvatska podržava različite programe i projekte kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU od kojeg sljedeće godine očekuju sredstva od dva milijuna eura.
U raspravi je sudjelovao zamjenik predsjednika DSHV-a, inače pokrajinski tajnik za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Goran Kaurić koji je rekao kako samo ona nacionalna zajednica koja politički živi ima šanse svoja prava ostvariti na adekvatan način. 
»Zato podupirem ono što predsjednik stranke kaže da mi moramo biti dionici vlasti. Moramo učiti od predstavnika mađarske nacionalne manjine, ne voditi se visokom politikom nego se boriti kroz DSHV za prava Hrvata u Srbiji.«.
Kaurić je rekao i kako se »obično pred izbore pojavljuju neke organizacije, tzv. s hrvatskim predznakom i postaju aktivne, ali najaktivnije napadaju vodstvo DSHV-a, sve ono što mi radimo i tu unose konfuziju i zabunu. Tome se mora stati na put«. 
Narodni zastupnik Mirko Ostrogonac je zatim rekao kako je čuo kritike da se rijetko obraćao u skupštini kao zastupnik, te je obrazložio kako je to zbog iznimno ograničenog vremena na raspolaganju, i naveo obraćanja koja je imao.
Podneseno je zatim financijsko izvješće i izvješće Nadzornog odbora.

Usvojen plan i program stranke

»Mi ćemo 2025. godine imati izbornu skupštinu gdje ćemo birati novo vodstvo. Do tada trebamo, na tragu onoga što smo do sada činili, nastaviti raditi. Prvo, djelovanje DSHV-a kroz mrežu organizacija, tijela Vijeća i Predsjedništva mora biti redovito, svi poslovi se moraju usklađivati s pravnim propisima u Srbiji, a financijsko djelovanje mora pratiti sve zakonske okvire«, rekao je Žigmanov iznoseći Plan i program stranke za iduće razdoblje. 
Poručio je kako i u mjestima gdje nema mjesnih organizacija DSHV-a, kao što su Lemeš, Bereg, Ruma ili Šid, trebaju osnivati organizacije.
»U tim mjestima postoje hrvatske udruge kulture, postoji živa Katolička crkva, ono što nedostaje je kičma koja će pokušati dodatnim naporima stvarati pretpostavke da se integracija hrvatske zajednice u tim lokalnim zajednicama ostvaruje još više«, rekao je Žigmanov.
Govoreći o predstojećim izborima, kazao je kako i dalje inzistiraju na institutu zajamčenih mandata, ali dok se oni ne uvedu trebaju tražiti modele kojima će ih nadomjestiti. Model o kojem se razgovara je jedna široka platforma političkih organizacija nacionalnih zajednica u koalicijskom savezu: 
»Intenzivno se vode razgovori s nekoliko političkih stranaka bošnjačke, bugarske, rumunjske, slovačke nacionalne zajednice i svih onih koji imaju svoje političke organizacije kako bi zajedno pokušali osigurati glasove u predstavničkim tijelima«, rekao je i dodao kako će to biti tema na sjednici Vijeća DSHV-a.
Što se tiče potpisa na republičkoj razini potrebno je osigurati 5.000, a za Pokrajinu 2.000 ovjerenih potpisa. Žigmanov je rekao kako »zbog kratkoće vremena i slabosti infrastrukture, strahova i nepokrivenosti svih područja« DSHV ne može dosegnuti taj broj, ali da se trebaju mobilizirati za sudjelovanje u prikupljanju potpisa.
Rekao je kako se trebaju pripremati i za lokalne izbore iduće godine o čemu treba voditi debatu unutar stranke. 
»Tko može biti naš zastupnik, tko ima dovoljno snage, znanja i kompetencija da može artikulirati interese u izvršnoj vlasti, tko su mlade osobe koje trebamo uposliti u javnom sektoru. Te katastre, te liste svaka MO treba imati unutar sebe. Ne o tome tko je od kada bio član stranke, tko je od kada i kako se zalagao za nešto. Nego je li konstruktivan, želi li se angažirati, ima li kompetencije i želi li pridonositi radu ne radi sebe i svojih najbližih nego radu zajednice.«
Izaslanici Radne skupštine aklamacijom su zatim prihvatili izvješća i plan i program stranke.
Među gostima bili su i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ladislav Suknović, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Zlata Vasiljević, velečasni Dragan Muharem, katedralni župnik u Beogradu vlč. Mihael Sokol i generalni vikar Srijemske biskupije prečasni Josip Ivešić.  
J. D.