Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ iz Subotice i ove su godine predstavili svoja najnovija izdanja na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, kao najznačajnijoj regionalnoj manifestaciji vezanoj uz knjigu i nakladništvo. 
ZKVH je predstavio ediciju Izabrana djela Balinta Vujkova, koju od 2017. zajednički objavljuje s Hrvatskom čitaonicom iz Subotice. Do sada je tiskano sedam knjiga (bajke, pripovijetke i basne), a najnovija knjiga nosi naziv Resto i Tumač. O ediciji su govorili Zlatko Romić, koji je sačinio izbor sadržaja u svih dosadašnjih sedam knjiga, i predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova i v. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković. Moderatorica je bila Senka Davčik.

»Oživljeni« Balint

Čeliković je ukazala kako je Balint Vujkov za 57 godina sakupljačkoga rada sakupio oko 1.500 pripovjedaka, uglavnom Hrvata, od Janjeva do Gradišća, što je, kako je dodala, bogatstvo koje rijetko koji narod ima. Manifestacija Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova više od dva desetljeća radi na »brandiranju« njegova djela, a na tom tragu pokrenuta je i edicija njegovih Izabranih djela. 
»Vrijednost njegova sakupljačkoga rada je u tome što je sačuvao jezik, za koji je sam rekao kako ga je uspio ‘fotokopirati u njegovoj ljepoti’. On je poput arheologa iskopavao zakopane priče. Osim jezika, u tim pričama imamo puno narodnih umotvorina i mudrosti, običaja...«, kazala je Čeliković.
Zlatko Romić je kazao kako su za potrebe edicije sakupili i obradili građu koja je bila razasuta po privatnim knjižnicima i u subotičkoj Gradskoj knjižnici. U sedam knjiga na 3.200 stanica objavljeno je oko 1.250 pripovjedaka, što je oko 70 posto Vujkovljeva opusa. Planira se objaviti još jedna ili dvije knjige u kojima će se naći Vujkovljeva autorska proza i poezija, predgovori i pogovori iz knjiga te tekstovi iz periodike.
»Cilj nam je bio ponovno oživjeti Balinta Vujkova i predstaviti ga javnosti, da bude prije svega dostupan mlađim generacijama i u školama. Naravno, i svima onima koji se žele susresti s ovim zaista čarobnim svijetom koji je sakupio. Sedamdeset posto njegova opusa sačinjavaju bunjevačke bajke, pripovijetke i basne, ali i onih trideset posto koje su od Janjeva, Karaševa do Gradišća predstavljaju pravi rudnik za dijalektologe, riječi kojih ili više nema ili ih se ne može razumjeti. U sedmoj knjizi napravili smo zbirni tumač riječi i izraza koji sadrži oko 3.800 pojmova i 450 izraza i fraza. Bez tumača teško da biste mogli razumjeti ono što je Balint zapisao«, rekao je Romić.

Ravničarska elegija

NIU Hrvatska riječ predstavila je svoje najnovije izdanje – knjigu poezije Željke Zelić Nedeljković Ravničarska elegija. Osim autorice, u predstavljanju su sudjelovali urednica knjige Nevena Baštovanović i dopredsjednik Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković. 
Ovo je četvrti naslov koji je Zelić Nedeljković objavila za Hrvatsku riječ: od književnog prvijenca, romana Bezdan iz 2006. preko knjiga poezije (intimna) Kronika srca iz 2013. (za koju je dobila subotičku nagradu Dr. Ferenc Bodrogvári) i Slikam te riječima iz 2015. do aktualne Ravničarske elegije. Istaknuta je u panoramskim prikazima i pregledima suvremenog pjesništva Hrvata u Vojvodini. 
Njezina je poezija refleksivna, a sjeta je jedno od dominantnih osjećanja u novoj zbirci. 
»Panonsko podneblje mi je bilo inspiracija, njegovo obilje motiva i slika, kuća u kojoj sam odrasla, ravnica, srušeni salaši. I sam život i ljudi koje susrećemo, naša iskustva. Inspiracije mi u tom smislu nije nedostajalo. Kako posljednje četiri godine ne živim u Subotici, pri posjetima intenzivnije doživljavam panonsku ravnicu«, rekla je autorica.
Identitet, kritika, dijalekt

Po riječima Nevene Baštovanović, autorica se u Ravničarskoj elegiji bavi i temom identiteta kao i autoreferencijalnim elementima, propitujući što je to pjesma, koja je vrijednost riječi danas, ima li ona težinu? 
»Izbija u Željkinim stihovima poput lave i kritika društva. Ona nije primarna, ali naprosto pulzira«, ocijenila je Baštovanović. 
Kako je dodala, jedna od snažnih identitetskih značajki ove zbirke je i dijalekt, bunjevačka ikavica. Autorica se pridružuje nizu autora koji su umjetnički relevantno stvarali na tom govoru od 70-ih godina prošloga stoljeća. 
»Motivi iz pučke zavičajne književnosti kod Željke su dani u reprezentativnom, autentičnom stvaralačkom izričaju. Prošlost u njezinim pjesama nije idealizirana i glorificirana, dana ‘jedan na jedan’, nego pored sjete i boli koju te slike izazivaju u lirskom subjektu, postavlja se pitanje o vrijednosti te i takve prošlosti, samim time i sadašnjosti i budućnosti«, rekla je Baštovanović.
Na koncu, istaknuto je i kako je Zelić Nedeljković pjesnikinja »jasne kršćanske provenijencije«.
»Suvremeni način života je takav da je sve instant, a poezija traži vrijeme, pogled u samoga sebe. Književnost duhovne sadržine danas teško može biti primjećena, jer se i same duhovne vrijednosti u društvu gube ili nisu dovoljno vidljive«, kazala je Zelić Nedeljković.
Predstavljanje dvaju nakladnika održano je potporom Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. 
66. međunarodni beogradski Sajam knjiga otvoren je u prošli petak, 21. listopada, i traje do nedjelje, 29. listopada. Slogan ovogodišnje manifestacije je »Živjele knjige«. Počasna zemlja-gost je Francuska, a predstavlja se više od 400 domaćih i inozemnih izlagača.
H. R.