Pad broja Hrvata u Mađarskoj za oko 15 posto tijekom posljednjeg desetljeća nije razlog za zanemarivanje. Naprotiv, povod je više da se pojača njihova vidljivost u matičnoj domovini. Jedna je ovo od poruka s 1. susreta hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine na otoku Pagu u Novalji na kojoj je prošloga vikenda predstavljena hrvatska zajednica u Mađarskoj.
»Želimo ih učiniti vidljivijima, ali i senzibilizirati domaću javnost i hrvatsku politiku prema svim drugim našim sunarodnjacima izvan domovine«, izjavila je Marina Perić-Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti koji je bio jedan od organizatora Susreta.
Istaknula je da će sljedeće godine tema ovoga skupa biti Hrvati u Crnoj Gori, a nakon toga i hrvatska zajednica u Srbiji.
U ime jednog od pokrovitelja Susreta hrvatski ministar diplomacije Gordan Grlić Radman istaknuo je kako je važno »povezivati Hrvate s matičnom zemljom Hrvatskom, jačati komunikaciju i boriti se za njihov što bolji standard«.
»Skrb za hrvatsku manjinu i iseljeništvo je temeljna zadaća Hrvatske i njezinih institucija. Oni su most koji povezuje matičnu domovinu s tim državama«, naglasio je i dodao kako su Hrvatska i Mađarska primjeri dviju država koje su uspješno međusobno riješile pitanje manjina.
Gost susreta bio je i potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je naveo kako su hrvatske manjine na različite načine uključene u društveno-politički život domicilnih država, i tu je naveo Hrvate u Mađarskoj za koje je ocijenio da su među najbolje integriranima.
»Naša je zadaća, u resornom ministarstvu ali i cijele Vlade, učiniti maksimum kako bi se detektirali problemi naših sunarodnjaka, a onda se na njih i reagiralo«, poručio je Božinović.
Izaslanstvo Hrvata iz Mađarske, kojima je bio posvećen 1. susret u Novalji, predvodio je predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, a u njegovu izaslanstvu bili su predstavnici najvažnijih institucija ove zajednice – Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Instituta društvenih znanosti, Saveza Hrvata u Mađarskoj, Croatice, Hrvatskog glasnika i drugi.
»Pod dojmom smo još upravo objavljenih podataka o popisu stanovništva u Mađarskoj koji je pokazao da se oko 21.000 građana Mađarske izjasnilo Hrvatom«, rekao je Gugan, navodeći da je to za oko 15 posto manje nego na prethodnom popisu.
Osim izlaganjima na okruglom stolu o svojemu aktualnom položaju, Hrvati iz Mađarske predstavili su se nošnjom, igrom, pjesmama i delicijama kraja iz kojega dolaze.
Kulturu i njihove mjesne običaje u središtu Novalje u subotu navečer predstavili su članovi udruga Podravina, Korijeni i Misija iz Barče, Martinaca i Pečuha.
Izaslanstvo Hrvata iz Srbije predvodila je v. d. ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković koja je pohvalila ideju o predstavljanju hrvatskih manjina u matici. Uspoređujući položaj Hrvata u Mađarskoj i Srbiji ocijenila je da su sunarodnjaci u susjednoj zemlji bolje integrirani u sustav države.
»Kako Mađarska mnogo više pomaže, kako je mnogo veći broj uposlenih ljudi teško je reći kakve su mogućnosti budući da mi imamo jedva 10-ak posto profesionalno angažiranih u odnosu na hrvatsku zajednicu u Mađarskoj«, rekla je Katarina Čeliković.
Prvi susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine, posvećen sunarodnjacima u Mađarskoj, završen je u nedjelju misom za domovinu u crvi s. Katarine u Novalji.
Organizatori susreta bili su Institut za migracije i narodnosti, Grad Novalja i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, a pokrovitelji Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
J. S.
