Pojam »urbano planiranje« nastao je u Engleskoj kao rezultat industrijske revolucije, kada su se engleski gradovi počeli naglo i kaotično razvijati, prije svega zbog porasta broja stanovnika koji su od poljoprivrednika postali radnici u tvornicama i nastanili se u predgrađima gradova. Stariji dijelovi grada su postali centri ovih gradova. Patricka Geddesa smatramo ocem suvremenog urbanizma, jer je on bio prvi koji se ovim problemom ozbiljno počeo baviti. Graditelji, arhitekti okupljeni u organizaciju CIAM također su u tzv. Atenskoj povelji iznijeli svoje viđenje gradnje gradova. Nakon II. svjetskog rata jedan od pobjednika – SSSR (kao i naša bivša država SFRJ) – usvojili su principe urbane gradnje iz Atenske povelje i to su primijenili u gradnji Novog Beograda, a u našem gradu prvo na Radijalnom putu i njegovoj okolini, kasnije i u stambenom naselju Prozivka. U širem centru je izgrađen stambeni blok, od građana nazvan Tokio zbog velike gustine stanovanja koja prelazi prosječnu gustinu stanovanja Londona i Pariza. A o parkig mjestima da i ne pričam. Prije dva dana u jednom tekstu na »netu«, čiji je naslov »Brze saobraćajnice i niže zgrade u Subotici«, pročitao sam konstataciju, podnaslov (valjda novinara, članak nije potpisan) da »trenutno najveći problem u gradu predstavlja nedostatak parking mesta i zgusnuta stambena gradnja u centralnom jezgru. Urbanisti nude rešenje«. Iz ovih razloga tekstopisac je razgovarao s direktorom Javnog poduzeća za upravljanje cestama, urbanističko planiranje i stanovanje, koji je povodom završetka javnog uvida u novi plan (obrubljen ulicama Braće Radića, Kumičićeva, Beogradski put i Maksima Gorkog), izjavio sljedeće: »Ovaj plan je možda najinteresantniji za građane, a potom i za investitore. U tom delu grada, krećući se od Kumičićeve ulice prema centru grada, naš predlog predviđa da se smanjuje spratnost zgrada sa šest na četiri, te dalje na jedan ili dva sprata. Osim toga, po predlogu novog plana zauzetost parcele je smanjena sa 50 na 40 odsto«. Nadalje kaže da investitori po ovom planu moraju osigurati parking mjesto za svaki stan (dosad samo za 70 % stanova) i na koncu veli: »Rukovodili smo se potrebom za humanizaciju ove najmnogoljudnije mesne zajednice«. Direktor govori i misli o MZ Prozivka, mada taj teritorij pripada MZ Centar III. Ne zalazim problem ovog možda lapsusa, jer kada sam ovo pročitao povikao sam u sebi »dobro jutro, urbanisti, izgleda da se polako budite«.

Bilo je ne tako davno

Sjećam se, baš u vrijeme kada sam bio glavni arhitekt grada (2005. – 2007.) usvajao se detaljni urbanistički plan za ovu mjesnu zajednicu. Principijelno sam bio protiv izgradnje višekatnih stambenih zgrada, pogotovo u centralnim zonama grada koji ni tada nije bio prometno riješen, a pogotovo zbog parkiranja. Jer, trebalo je osigurati parkiralište za stanovnike ali i za ostale građane koji dolaze u centar zbog raznih poslova: kupovine, sređivanja razne papirologije itd., ali na Savjetu za planove većina je usvojila sve što su urbanisti (stručnjaci) predlagali. U trokutu s političkom vlašću i investitorima oni su bili najslabija karika, jer su bili financirani iz gradskog proračuna (istina, ni danas nije drugačije). U to doba gradonačelnik je bio iz SVM-a, a mjesta direktora su dijelili s Demokratskom strankom (DS) i DSHV-om. Tada je još postojao Zavod za urbanizam, a posebno je postojala Direkcija za izgradnju, koji su na neki način određivali što će i kako će urbanisti planirati. Onda su uveli u praksu da investitori ne trebaju osigurati parking placeve nego ih mogu otkupiti, tj. platiti Direkciji koja će te placeve izgraditi (to su radili uglavnom teoretski). Danas je sve ovo objedinjeno u jedno javno poduzeće, gradonačelnik je iz vladajuće SNS, čiji glavni koalicijski partner je SVM. 

Sadašnjica

Nedavno sam bio i na Prozivki i na Aleji maršala Tita. Zgrozio sam se kada sam vidio mnoštvo višekatnica i neuređenost njihove okoline. Uži centar je upropašten. Promet u gradu je kaotičan, pogotovo sada kada se gradi brza pruga kroz grad. Kako se meni čini, ništa se ne planira dugoročno nego vlada sistem »od danas do sutra, grabi sve što možeš«. Direktor JP-a je optimističan i na koncu kaže: »Subotica definitivno menja svoj izgled (potpuno se slažem s njim) i uveren sam da će sa ovim promenama, usklađivanjem saobraćajne mreže i kontrolisane stanogradnje ostati veoma lep grad«. Što se tiče ovog dijela njegove izjave, na osnovu dosadašnjeg iskustva, izražavam veliku sumnju, ali možda se iznenadim. Ako naiđe dobra vila s čarobnim štapićem.