9. rujna 1925. – Balkan donosi članak Bunjevci i Šokci u kojem se bavi podrijetlom bačkih Hrvata: »Između Bunjevaca i Šokaca ima znatne razlike, ali su im običaji slični, kao i sa Srbima. Za vrijeme ilirstva i oni su svoj jezik nazivali ilirskim… Pretpostavka da Bunjevcima ime dolazi od riječi bunjak (bunjište) i da su tako prozvani kao ološ potpuno otpada. Oni su, kao i Šokci, čisto slovenskog podrijetla, potiču s Bune, a njihova nošnja, običaji i fizionomija, kao i sam očuvani jezik govore da potiču od Srba, od kojih ih samo vjera dijeli«.
10. rujna 1921. – Neven donosi pismo novinara Luke Vukova, koji odgovara na kritike Lazara Stipića objavljene u listu Narod. Vukov piše pod kojim okolnostima je on uređivao mađarski list Bácsmegyei Napló prvih godina Kraljevine SHS: »Izjavljujem i sa svedocima mogu potvrditi da su Dr. Ferenc Fenyves i Dr. Janoš Detre mene onemogućili u uredjivanju lista, zato što ja nisam hteo u list puštati one članke, koji će uzrujavati i stvarati nezadovoljstvo medju ovdašnjom madžarskom publikom, što su za rehabilitisanje Dr. Fenyveš-a Dr. Detre-a u očima madžarske vlade u Budimpešti bili dobri. Oni nikada nisu mogli oprostiti meni, što sam ja u listu puštao književne podlistke sasvim nevine madžarskog emigranta u Beču Hajnala Jene-a, što je prouzrokovalo oduzimanja ’post-debi’ Bacsmegyei Naplo-u za Madžarsku. Sa novinarom iz Subotice g. Karoljom Havašom mogu potvrditi, da su Dr. Fenyveš i Dr. Detre i posle zabrane ulaska lista, pojedine brojeve sa iredentističkim člancima u koferti slali madžarskim ministrima i političarima«.
11. rujna 1936. – Subotičke novine pišu o naporima braće Mirka i Ivana Ivandekića (bivših članova Hrvatske seljačke stranke) da se održe na čelu subotičke organizacije Jugoslavenske radikalne zajednice: »U zadnje vrijeme g. g. Mirko i Ivan Ivandekić upiru sve sile da se održu na vođstvu J. R. Z. u Subotici. Držali su već nekoliko zborova na kojima se vikalo i na popove i na frankovce. Međutim kako se čuje ni ovi zadnji napori neće pomoći, jer se uskoro očekuju promjene u vodstvu J. R. Z. a tim i u gradskoj kući«.
12. rujna 1923. – Severna pošta piše da je podružnica Hrvatskog radiše u Subotici umolila Subotičane (trgovce i obrtnike) neka prijave vrijedne i poštene dečake u obrt i trgovinu, odnosno neka ih trgovci i obrtnici potražuju kod subotičke podružnice Hrvatskog radiše (Ivanova ul. 5).
13. rujna 1919. – Neven piše da je srpsko-bunjevačka knjižara Jedinstvo objavila sliku Blaška Rajića, bunjevačkog prvaka. List poručuje: »Nijedna bunjevačka kuća u Subotici i okolini nebi trebala biti bez te slike. Slika je potpuno uspela, i nije ni skupa. Mogu se dobiti kod ‘Jedinstva’ i karte razglednice sa njegovom slikom. Preporučujemo svakom, da ovu sliku nabavi i njome svoj stan ukrasi«.
14. rujna 1871. – Bunjevačke i šokačke novine pišu o ulanerskoj (konjičkoj) pukovniji koja je utaborena u Subotici i napominju da je pukovnija »slavenska« i da je čine uglavnom Bunjevci iz gornjih krajeva Hrvatske. Među njima je i potporučnik Joso Bukvić.
15. rujna 1937. – Dan piše da je 13. rujna u Subotici održana svečana sjednica članstva Kluba novinara, književnika i umjetnika pod predsjedništvom Jose Šokčića. Na sjednici je jednoglasno za počasnog člana Kluba izabran, prigodom svog 80. rođendana Mijo Mandić, koji je prije 54 godina osnovao list Neven. Na istoj sjednici je proslavljena 50-godišnjica života i 25-godišnjica novinarske djelatnosti Károlya Havasa, urednika Naplóa.
