Nedavno je predsjednik naše Republike zajedno s delegacijom republičke Vlade boravio u dvodnevnom posjetu susjednoj Mađarskoj (19.-20. kolovoza). Prvog dana u društvu predsjednice Mađarske i premijera te države prisustvovali su otvaranju Svjetskog prvenstva u atletici. Sljedećeg dana bio je najveći praznik susjeda: Dan državnosti ili dan svetog Stjepana (Szent István). Naš predsjednik, predsjednica Mađarske i premijer mađarske Vlade zajedno su proslavljali, bolje rečeno prisustvovali službenoj proslavi, a nakon toga zajedno su pogledali veliki budimpeštanski tradicionalni vatromet koji se održava toga dana. Naravno, delegacija naše Republike nije boravila u susjedstvu da proslavlja nego su obavljeni dogovori u svezi zajedničkih problema, npr. problemi s migrantima, velike gužve na drumskim graničnim prijelazima, gradnja brze željeznice itd.
Želim čitatelje malo bolje upoznati s ovim velikim praznikom trenutno najprijateljskijeg susjeda Srbije. Današnja službena verzija ovih davnih događanja je da je ugarski knez (fejedelem, kasnije proglašen svetim) István na ovaj dan prije 1023. godine (oko 1000 g. nove ere) krunisan »svetom krunom« za prvog kralja Ugarske i tako svoje kraljevstvo uveo u krug zapadnih katoličkih država. Zapravo, oko ovih godina krunisani su prvi kraljevi Češke i Poljske, tako da su ove tri države najstarije u Europi koje se prostiru na istom mjestu. Ove činjenice trenutno često ističu premijer i ministar inozemnih poslova Mađarske »briselskoj birokraciji« EU-a, čiji rukovodioci često oštro kritiziraju Mađarsku i Poljsku jer ponekad ne izvršavaju odluke neke nepostojeće nazovimo »Vlade EU« koja pak raznim izgovorima vrši svojevrsne interne sankcije, npr. neisplaćivanjem pripadajućih novaca za obnovu zemlje od gubitaka prouzrokovane pandemijom covida. Naročito se kritizira Mađarska zbog njene politike prema (e)migrantima i izgradnje žičane ograde na njenoj granici, koja je ujedno i službena granica EU, tzv. shengenska. Neke grupacije u EU parlamentu idu toliko daleko da žele onemogućiti Mađarsku, koja je na redu sljedeće godine, da predsjedava organizacijom EU, tvrdeći da je ona nesposobna za tako važnu funkciju! Znači, naš predsjednik države i susjedni premijer imali su pregršt tema za razgovor.
Prijateljstvo duže od tisuću godina!
Ozbiljni povjesničari smatraju da su se ugarska plemena s područja stepa trajno naselili u Karpatski bazen 897. godine, vjerojatno su se tada preselile familije iz vodećeg plemena (tadašnji vođa Árpád). Tada nije bili sukoba s tu živećim (južnim) Slavenima, koji su bili podanici Bizantskog carstva. Ugare je u pomoć pozvao tadašnji bizantski car koji je ratovao s Bugarima (bugari etnički nisu slavenski narod, samo su preuzeli jezik). Sjedište panonskih Bugara tada je bio današnji Čongrad (čorni-grad). Ugari su potisnuli Bugare iz južog Karpatskog bazena iza Dunava. Iz Bizanta (Konstantinopolisa) su krenuli prvi misionari da upoznaju novopristigle stanovnike s kršćanstvom. Misionari su koristili slavenski jezik u komunikaciji koju su Ugari razumjeli još od doba kada su na stepama živjeli zajedno (npr. krst = kereszt; pop = pap; oltar = oltár itd.). Istvánov otac knez Géza uvidio je da se njegov narod našao između tadašnje dvije sile: Bizanta i narastajuće njemačke države, zato se odlučio i na zapadnu orijentaciju pozivanjem njemačkih misionara i svećenika. Svog šestogodišnjeg sina Vajka je krstio u Stepanos (István). Nakon šizme (crkvenog raskola 1054.) Ugarska je održavala dobre odnose s Bizantom. Pomagali su Rašku kneževinu da se oslobodi bizantske vlasti i da se formira kraljevina Nemanjića.
Produbljivanje prijateljstva
Osobno smatram da današnji predsjednik Srbije i elita ove države ima slične dileme koje je imao knez Géza prije tisuću godina. Službeno, Srbija je pristupila pregovorima s EU u prijem za članstvo, koja pak od nas zahtijeva da Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i mi odredimo sankcije, a čiji rezultat je energetska kriza u članicama EU. Zajedno s Mađarskom do današnjeg dana koristimo ruski plin, a gradimo i naftovod do susjeda. Zajednički problem su granični prijelazi. Interesantan je prijedlog za rješavanje: naše dvije države će zajednički tražiti više stotina tisuća eura od EU, da se objedini kontrola na granici, budući da je Mađarska u shengenskoj zoni. Slično se planira na tromeđi s Rumunjskom. Meni pade na um ideja Lajosa Kossutha iz 1851. godine o »Dunavskoj konfederaciji«: ujedinjenje Mađara, južnih Slavena i Rumunja da bi se mogli obraniti od velikih sila. Možda su ovo prvi koraci ka tom cilju!
