U organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, u Pečuhu je od 1. do 3. rujna održan šesti puta po redu Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina. Od 2017. ovaj je skup održan u Tavankutu, Koljnofu (Mađarska), Tivtu (Crna Gora) i Mudimitru (Italija).
Šesti Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina okupio je u Hrvatskoj školi Miroslava Krleže u Pečuhu mlade Hrvate iz Austrije, Crne Gore, Mađarske, Rumunjske i Srbije. Oni su razmijenili iskustva i diskutirali na temu »Mladi manjinskih zajednica – između civilnog društva i političkog predstavljanja«. Sudionici Foruma upoznali su nazočne s izazovima s kojima se susreću, koliko su prisutni u organizacijama civilnog društva te kakav je njihov odnos s institucijama hrvatskih manjina te s lokalnim i državnim politikama.
Mađarska i Srbija
Forum je otvorio predsjednik Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan. Uzvanicima, predstavnicima hrvatskih institucija i medija u Pečuhu, kao i sudionicima Foruma, prigodnim riječima obratio se zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš i voditeljica projekta Valentina Badanjak Pintarić.
Radni dio Foruma otvorili su mladi domaćini – Maja Škrlin i Milán Kovács, u pratnji Kamille Krisztine Szakátz i Ane Škrlin, upoznavši prisutne s djelovanjem jedne od najjačih hrvatskih manjinskih zajednica. Unatoč snažnoj podršci institucija, mladi u Mađarskoj izrazili su nezadovoljstvo svojom participacijom u organizacijama civilnog društva i smatraju kako je potrebna bolja razdijeljenost i slabija ovisnost od institucija i politike.
Zanimljivom prezentacijom predstavile su se mlade Hrvatice iz Srbije: Ana Francišković iz Subotice, uposlenica Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hristina Štimac iz Rume, vijećnica HNV-a. Iako u Srbiji djeluje četrdesetak aktivnih udruga u tridesetak naselja, koje organiziraju oko 300 manifestacija godišnje i imaju razvijenu nakladničku djelatnost, slaba zastupljenost Hrvata u javnom sektoru i strukturama vlasti, nemogućnost sudjelovanja u procesu donošenja odluka, nedostatak financijskih sredstava i profesionalno angažiranih, izazovi su s kojima se suočavaju.
Rumunjska, CG i Austrija
Najveći broj mladih na ovogodišnji Forum pristigao je iz Rumunjske: Anka Stoianovici i Miriana Pauta u pratnji Ermine i Miljane te Mihai Rat i Lucian Tincul. Upoznali su prisutne s izazovima s kojima se susreće njihova zajednica, među kojima ističu zatvaranje škola zbog manjka učenika uslijed masovnih iseljavanja. Ipak, mladi se društveno angažiraju sudjelovanjem u volonterskim i humanitarnim akcijama (Božićni sajam u Karaševu). Smatraju da im je potrebna edukacija kako bi naučili kako osnovati organizacije civilnog društva u svojim sredinama i iskoristili mogućnosti takvih organizacija.
Mlade Hrvate iz Crne Gore zastupale su Tamara Bogdanović i Kristina Janović u pratnji Zvonka Perušine. Iako još nemaju organizacija civilnog društva, mlade crnogorske Hrvate okuplja Hrvatska građanska inicijativa.
Najmlađa sudionica Foruma bila je 17-godišnja Szofia Eloe, učenica završnog razreda Dvojezične gimnazije u Borti (Austrija). Predstavila je svoju školu i izrazila potrebu za većim brojem dvojezične i višejezične literature.
Zajednički zaključci
Jačanjem međusobne povezanosti otvaraju se mogućnosti partnerstava na projektima sa zajedničkim ciljevima i od općeg interesa, kao i sudjelovanje na natječajima za sredstva mnogobrojnih natječaja Europskih fondova. Ovogodišnji Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina iznjedrio je zajednički zaključak da je mladim Hrvatima izvan Hrvatske najpotrebnija edukacija, umrežavanje i zajedništvo, a ukidanje granica značajno olakšava suradnju i otvara niz mogućnosti zajedničkog djelovanja svih mladih pripadnika hrvatskih manjina.
U sklopu Foruma održana je i radionica dramske pedagoginje Grozdane Lajić Horvat, a ostatak vremena sudionici su proveli upoznavajući institucije Hrvata u Mađarskoj te u međusobnom upoznavanju i druženju.
(www.matis.hr)
