Feljton

Malagurski (Ćurčić)

Društvena zbivanja među Hrvatima u Subotici na prijelazu iz 19. u 20. st. nezamisliva su bez udjela obitelji Malagurski. Među brojnim mjesnim prvacima koji su prigrlili preporodne ideje Ivana Antunovića naročito se izdvajao Ico Malagurski (1839. – 1912.). On je po mnogo čemu jedinstvena pojava, koja plijeni pažnjom. Bio je otac narodnog prvaka Babijana (1876. – 1944.), gradonačelnika Subotice Albe (1879. – 1927.), te djed književnice Mare (udane Đorđević) (1894. – 1971.) i učitelja Ivana zvanog Tanar (1895. – 1947.). Mara i Ivan bili su sestra i brat po stričevima. Albe, Babijan, Mara i Ivan Tanar sudjelovali su na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 1918. Iako su Ivan Tanar i Mara bili bliski srodnici, nisu dijelili iste stavove.

Zamalo gradonačelnik

Ivan je bio agilni sudionik kulturnog života Hrvata u Subotici. Trpio je zbog toga velike nepravde. Međutim, u svojoj sredini je uživao veliki ugled. Čak je imao šanse da postane gradonačelnik Subotice 1940. poslije ostavke Ladislava Lipozenčića. Naime, neki prvaci Hrvatske seljačke stranke spriječili su da ga kotarske organizacije HSS-a kandidiraju za predsjednika Gradskog poglavarstva u Subotici. Razočaran time, Tanar je podnio ostavku na položaje u svim subotičkim kulturnim društvima i prešao u Zagreb. Tu je dobio namještenje u Odjelu za prosvjetu novoosnovane Banovine Hrvatske. Rat je proveo u Hrvatskoj. Njegov sin Ivan mlađi zvani Ico nestao je u Bleiburgu 1945. 

Priznata književnica

Mara je u mladosti bila poznata po temperamentnoj prirodi. Udala se za srpskog časnika Dragoslava Đorđevića, koji je bio gradonačelnik Subotice. Kratko je djelovala u Bunjevačkoj prosvetnoj matici. Dobila je nagradu Srpske kraljevske akademije za književno stvaralaštvo (1933.). Od 1927. praktički nema izravnog dodira sa Suboticom. Nije imala poroda. Njenu imovinu naslijedio je sin njenog mlađeg brata Ice (1909. – 1975.), Ivan zvani Braca (1946. – 2009.). 

Odvjetnik i gradonačelnik

Stričevi Ivana i Mare bili su također značajni. Albe je bio sredinom 1920-ih gradonačelnik Subotice. Međutim, zbog bolesti nije mogao izravno upravljati gradskim poslovima. Po njemu jedna ulica u centru Subotice nosi ime. Babijan je odvjetništvom došao do velikog bogatstva. Genealogija obitelji Ice Malagurskog izgleda ovako: Josip i Janja V. Zelić (vj. 1781.); Ivan i Franciška Tumbas Loketić (vj. 1800.); Josip i Marta Kuntić (vj. 1828.), Ico i Mara Budinčević (vj. 1860.).

»Srpski Michael Moore«

Manje je poznata činjenica da je i »srpski Michael Moore«, autor dokumentaraca i TV voditelj, Boris Malagurski, također od Ćurčić grane i daleki srodnik potomaka Ice Malagurskog. Njegova genealogija izgleda ovako: Josip i Janja Vojnić Zelić (vj. 1781.); Mihajlo i Marija Stantić (vj. 1805.); Šimun i Magdalena Crnković (vj. 1837.); Franjo i Margareta Skenderović (vj. 1865.); Bela i Gizela Peić Tukuljac (vj. 1927.); Blaško i Justika Prćić (vj. 1927.). Ukratko, Mara, Ivan Tanar, Babijan i Albe s jedne strane i Boris s druge imaju zajedničke pretke u Josipu i Janji Vojnić Zelić, koji su vjenčani 1781. Borisov otac Branislav bio je profesor na Sveučilištu Josip Juraj Strossmayer.
Boris Malagurski nalazi se u relativno bliskom srodstvu s Matijom Malagurskim (1883. – 1933.), koji je bio također zastupnik na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 1918. U međuraću Matija je bio bilježnik u Bajmaku, Monoštoru i Svilojevu. Ostao je u lošoj uspomeni Šokaca zbog svog grubog ophođenja prema njima. Matija je zapravo bio brat od strica Bele Malagurskog, pradjed Borisa Malagurskog. Drugim riječima, otac Bele Malagurskog (Franjo) i otac Matije Malagurskog (Antun) bili su rođena braća. Njihovi roditelji bili su Šimun i Magdalena Crnković.

Najave

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

12. 09. - Lira naiva 2026. u Sonti

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica priređuju 24. susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2026.

Pokrajinski susret pjesnika bit će održan u 12. rujna u Sonti. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

13. 09. - 32. Mikini dani u Beregu

H. R. | 13. rujna 2026.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira manifestaciju Mikini dani, festival tambure i folklora koji se ove godine održava 32. put. Manifestacija će se održati u nedjelju, 13. rujna, u Domu kulture u Beregu, s početkom u 20 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.