19. kolovoza 1930. – Obzor piše da je 17. kolovoza održan u Subotici predsastanak za organizaciju jugoslavenskog društva za odgoj, kojega je osnovao profesor Pravnog fakulteta Ferdo Nikić. Na sastanku je govorio bivši zastupnik Marko Jurić, banski vijećnik za Suboticu. On je rekao da su poslije 6. siječnja (šestosiječanjska diktatura) i 3. listopada (proglašenje Kraljevine SHS u Kraljevinu Jugoslaviju) »Bunjevci izjednačeni s ostalim velikim plemenima našega naroda a naročito sa Srbijom«.
20. kolovoza 1937. – Subotičke novine pišu da je 14. kolovoza održan euharistijski kongres u Starom Bečeju. Biskup Ljudevit Budanović je bio svečano dočekan. Prošao je osvijetljene ulice grada uz oduševljeno klicanje puka koji je obrazovao špalir dug oko jedan kilometar. Budanović je pod vedrim nebom održao misu. Održao je na kraju govor na hrvatskom, mađarskom i njemačkom. Na hrvatskom su govorili Blaško Rajić i Ljudevit Vujković Lamić. »Lj. Vujković je u jezgrovitom i krasnom govoru iznio preko svoje teme: ‘Natrag Kristu, natrag katolicizmu’ današnje teške prilike u koje je čovječanstvo palo radi pomanjkanja žive vjere i ljubavi prema izvoru vječnosti i istine: Kristu«, pišu novine.
21. kolovoza 1920. – Subotičke novine kritički reagiraju na vijesti o pregovorima Narodne radikalne stranke i predstavnika predratnih (mađarskih) vlasti u Subotici o rušenju tzv. bunjevačke uprave u Subotici: »Ružna vist je izbila na javu. Pogadjaju se u Subotici i po Vojvodini Srbi Radikali i vodje prošlog režima. Ovi bi dobili od radikala ustupke, škule i zvanije, a radikali žele od njih bunjevačke vokšove. I jedni i drugi lipo cine i svoje slavensko ubedjenje i svoje Bunjevce trgovali bi kao robom ili robovima.«
22. kolovoza 1920. – Neven donosi članak Josipa Vukovića Đide, koji negoduje nad činjenicom da srpske političke snage pregovaraju s predstavnicima bivših mađarskih vlasti. »Dakle rabota radikala nimalo nije na svome mestu. Zar će Vojvodina bit blažena sa jednim radikalnim zastupnikom više ako u Suboticu dodje za načelnika dr. Lazo Lipozenčić ili čak dr. Biro Karolj.«
23. kolovoza 1930. – Obzor piše o izgradnji ceste Subotica – Kelebija: »Subotica, 22. kolovoza. Izgradnja ceste izmedju Subotice i Kelebije je jedno vrlo važno komunalno pitanje, jer tim putem dobiva Subotica direktnu i najbolju vezu sa granicom. Osim toga u Kelebiji su od vajkada živjeli Hrvati, pa je ovaj kraj pošto je bio opozicijonalni za vrijeme Madjara, bio sputavan u svome razvitku.«
24. kolovoza 1939. – Hrvatski dnevnik piše da predsjednik Subotičkog nogometnog podsaveza izvjesni Sele (glavni funkcioner ŽAK-a) i tajnik SNP-a Nestor Segedinski (tajnik ŽAK-a) moljakaju subotičko redarstvo da zabrani utakmice NK Bačka. Člankopisac piše u čudu: »Baš bi oni morali zahvaljivati Hrvatskoj športskoj slozi (vrhovno športsko tijelo Banovine Hrvatske), jer da nije HŠŠ-a ne bi ni ŽAK bio u ligi Jugoslavenskog nogometnog podsaveza.«
25. kolovoza 1882. – List Bunjevac (Sombor) prikazuje Raspravu Ivana Antunovića. O Antunoviću piše: »Jedna od najsjajnijih zviezda na obzorju ugarskih Hrvata bez dvojbe je biskup Ivan Antunović. On je pravi dobrotvor svom narodu, koji osjeća najpreču mu potrebu da neutone u moru magjarizacije, on zna da mu treba knjige, koja će ga od tudjiništine najbolje očuvati.«
