Međunarodni skup o srpsko-hrvatskim odnosima u Golubiću 

Tradicionalni međunarodni znanstveni skup Hrvatsko-srpski odnosi, koji je posvećen normalizaciji odnosa u regionu, bit će održan danas, 25. kolovoza, u Golubiću pored Obrovca u Hrvatskoj.
Na skupu će sudjelovati politički predstavnici Srba iz Hrvatske, kao i politički predstavnici Hrvata iz Srbije.
Na skupu će govoriti predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke iz Hrvatske Milorad Pupovac i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov.
Prošle godine u Golubiću, Pupovac i Žigmanov potpisali su Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije.
»Tom Deklaracijom značajno su unaprijeđeni odnosi političkih predstavnika dviju manjinskih zajednica«, rekao je predsjednik Upravnog odbora Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada Darko Gavrilović.
Prema njegovim riječima, ove godine namjera je započeti rad na kreiranju mreže manjinskih stranaka i institucija koje se bave manjinama na temeljima politike regionalne stabilnosti i pomirenja.
Ove godine na skupu će prvi puta sudjelovati predstavnici danske manjinske stranke iz Njemačke i njemačke manjinske stranke iz Danske.
»To znači da se u Golubiću okupljaju predstavnici naroda koji su nekada bili u sukobima«, kazao je Gavrilović.
Gavrilović je istaknuo da njihova iskustva u prevladavanju mržnje, a potom i međuetničkih problema mogu pomoći mnogim etničkim zajednicama koje su u sukobima diljem svijeta.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o srpskoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u Srbiji njihov položaj je za vrijeme ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije bio izuzetno težak, a istrebljenjima su im pretile ekstremističke skupine i stranke.
»Svaki korak ka pomirenju zahtijevao je odsustvo mržnje. A mržnju je teško iskorijeniti poslije toliko počinjenih zala. Zato, već 16 godina u Golubiću naglašavamo da se pomirenje ne donosi samo odsustvom mržnje već prisustvom svih onih koji su spremni biti prisutni i pomoći u svim patnjama čovjeka«, rekao je Gavrilović.
Skup organiziraju Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruženje za istoriju, saradnju i pomirenje iz Obrovca.

Natječaj za upis 
Interdisciplinarni 
specijalistički studij »Priprema i provedba EU projekata«

Hrvatsko nacionalno vijeće u suradnji s voditeljem specijalističkog studija dr. sc. Gojkom Bežovanom, prof. osiguralo je za jednog pripadnika hrvatske zajednice u Republici Srbiji besplatno pohađanje specijalističkog studija »Priprema i provedba EU projekata«.
Natječaj specijalističkog studija otvoren je do 1. listopada 2023., a zainteresirani za dobivanje spomenute stipendije mogu se javiti u Ured HNV-a za dodatne informacije.
Na studij se mogu upisati pristupnici/-ice koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskog studija ili diplomu magistra struke te koji aktivno znaju engleski jezik. Studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje vijeće studija te treba imati najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija.
Kontakt za prijave na stipendiju HNV-a: Karolina Bašić, predsjednica Izvršnog odbora HNV-a, tel. +381 64 65 90 830, io@hnv.org.rs.
Više informacija o specijalističkom studiju pročitati na: http://www.unizg.hr/.../natjecaj-za-upis-na.../

Stručni skup u Dubrovniku 
Prosvjetari na usavršavanju 

Stručni skup za učitelje hrvatskog jezika izvan sustava Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje započeo je u ponedjeljak, 21. kolovoza u Studentskom centru u Dubrovniku. Ovogodišnja tema skupa je »540. obljetnica prve hrvatske tiskane knjige (1483.-2023.) – Hrvatski prvotisak, glagoljica i glagoljaštvo«. Skup pohađaju polaznici iz Mađarske, Rumunjske, Austrije i Kanade, a među njima je i 14 polaznika iz Srbije, odnosno nastavnici koji rade u nastavi i programima na hrvatskom nastavnom jeziku.
Skup su otvorili prof., v. d. ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić i državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, doc. dr. sc. Iva Ivanković.
Skup, koji traje do danas, 25. kolovoza obuhvatio je razna predavanja na spomenutu temu, te povijesne, jezične i likovne radionice.    

Jednokratna pomoć države

Do sada je država isplaćivala jednokratnu pomoć za mlade, odnosno za uzrast od 16 do 30 godina, a sada su u tijeku prijave za jednokranu pomoć države za djecu do 16 godina starosti. Prijave su počele 20. kolovoza i traju narednih mjesec dana (do 20. rujna). 
Pravo na ovu financijsku pomoć imaju i djeca koja nisu dobila pomoć za mlade, odnosno rođena poslije 21. studenoga 2006. 
Pravo na podnošenje prijave ima majka djeteta, a izuzetno otac, staratelj ili hranitelj. Samohrani očevi prilikom prijave trebaju podnijeti i digitaliziranu kopiju pravosnažne sudske odluke na temelju koje se vidi da sami obavljaju roditeljsko pravo. Hranitelji djeteta za koje se isplaćuje novčana pomoć, kao i primatelji novčane socijalne pomoći su izuzeti od prijavljivanja i njima će novčana pomoć biti uplaćena automatski. 
Kako prenosi N1 isplata novčene pomoći počet će od 25. rujna i trajat će najkasnije do 1. listopada.
Da bi se prijavili potrebno je u Google pretraživač utipkati idp.trezor.gov.rs i kliknuti na »Podnošenje prijave« te prilikom prijave majka, kao podnositelj unosi broj osobne iskaznice i svoj matični broj, te naziv banke u kojoj želi da joj bude isplaćen novac. Iako na početku djeluje da se ne zna jesu li sva djeca obuhvaćena jednom prijavom, nakon nekoliko minuta moguće je otići u polje »Provjera statusa prijave« i tamo se može provjeriti je li prijava obuhvatila svu djecu. Pravljivanje se vrši vrlo jednostavno i potrebna je svega jedna minuta.  

Najboljim studentima praksa 
u pokrajinskim institucijama

Devetnaest najboljih studenata koji su diplomirali na fakultetima sa sjedištem u AP Vojvodini u prethodnoj školskoj godini, a koji su na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje bez radnog iskustva, dobilo je plaćenu stručnu praksu u pokrajinskim institucijama u trajanju od 12 mjeseci. Pokrajinska vlada je za ovu namjenu izdvojila 16 milijuna dinara. Tijekom trajanja stručne prakse u Pokrajinskoj vladi, Kliničkom centru Vojvodine, Turističkoj organizaciji Vojvodine, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, Galeriji likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića i Akademiji umetnosti, stipendisti će dobivati 60.000 dinara mjesečno.
»Namjera Pokrajinske vlade je studentima koji su završili fakultet s najvišim prosjekom omogućiti stručnu praksu, a nakon toga i radni odnos. Cijeneći uspjeh koji ste postigli tijekom studiranja želimo da stručnu praksu obavite u ustanovama i organizacijama čiji je osnivač Pokrajinska vlada i da, ukoliko budete pokazali rezultate, budete i primljeni u stalni radni odnos jer nam trebaju najbolji. Ovo je važna odluka za Pokrajinsku vladu i za vas jer time pokazujemo da postupamo prema kriterijima i da cijenimo trud i zalaganje koje ste postigli tijekom studiranja«, istaknuo je predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović nakon dodjele ugovora.
Mirović je podsjetio da je Pokrajinska vlada na prethodna dva natječaja na stručnu praksu primila ukupno 46 najboljih studenata od kojih je 12 radno angažirano u pokrajinskim institucijama.
H. R.

Povrće – »šampion« 
poskupljenja

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku inflacija u Srbiji u srpnju iznosila je, u usporebi s istim mjesecom prošle godine 12,5 %. U vrhu poskupljenja je i dalje hrana, s 21,1 %. Potrošačke cijene u srpnju 2023. godine, u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, povećane su za 12,5 %, dok su u usporedbi s prosincem 2022. godine u prosjeku povećane za 6 %. Za godinu dana najviše je poskupjelo povrće, s prosječnim rastom cijena od 42,9 %, slijede mlijeko, sir i jaja s 28,4 % većim cijenama, te ostali prehrambeni proizvodi čiji je rast cijena iznosio 22,8 %. U istom razdoblju oko 15 % rasta cijene zabilježen je kod kave, čaja, kakaa, šećera, džema, čokolade, ribe, voća, kruha i žitarica, dok je meso poskupjelo 13,3 %, pokazuju podaci Rrepubličkog zavoda za statistiku.
 

Zbog afričke kuge 
eutanazirano 30.000 svinja

Afrička kuga svinja (AKS), prema posljednjim podacima, do sada je potvrđena na 1.860 gospodarstava na teritoriju 45 općina, u 14 okruga (Pčinjski, Braničevski, Pomoravski, Podunavski, Moravički, Južnobanatski, Borski, Srednjebanatski, Zaječarski, Srijemski, Šumadijski, Južnobački, Mačvanski i Grad Beograd). Potvrđeno je 2.236 slučaja AKS kod domaćih svinja, od čega je 2.181 uginulih. U zaraženim gospodarstvima izvršena je eutanazija 30.045 svinja s neškodljivim uklanjanjem i dezinfekcijom. Na osnovu provedenog nadzora i dijagnostičkih ispitivanja na Afričku kugu svinja, a u skladu sa zakonskim propisima, stečeni su uvjeti da se bolest tijekom ovog tjedna objavi na području 10 općina u 28 žarišta.
Tijekom 2023. godine bolest je dijagnosticirana u Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji i kod divljih svinja u Mađarskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj, s velikim brojem žarišta.